|
kdl: Ahmadu Hasana Boli Mi fuɗɗirii innde Alla, juulde e kisey wonii dow Nelaaɗo Musiɗɗo tedduɗo anndu no worɓe aduna ɗuuɗiri nii fuu ko gooto tan woni baaba maa, no rewɓe duniya heewiri nii pat ko gooto tun woni inna maa. Jogita ɓe moƴƴa anndaa si a seedii e saaraaɓe (mawɓe, jiknaaɓe) maa a seedii e giɗo maa haa fohi.
Inna maa saawii ma nder reedu mum dow tampere jibbinii ma a kecco hay huunde a anndaa o muyninii ma e enɗi makko o lootii ma o bammbii ma o waalii ɗaanaaki fii maaɗa o waɗanii ma piiji fuu. Alla daali: "min wagginii neɗɗanke fii saaraaɓe mum moƴƴere inniiko saawi mo tampere e dow tampere, enteede makko nder duuɓi ɗiɗi no o yetta kam o yetta saaraaɓe makko, ruttorde faade e am." Saaraaɓe ma tampii ngam maa ɓe nyaamnii ma ɓe koltinii ma ɓe sawrii ma nde danyi ko heɓi ma ɓe waɗanii ma ko katonjin-ɗaa nder cukaaku maa kala ɓe njogeke ma haa a mawnii. An kadi Alla no tilsini (farli) dow maa moƴƴande ɓe e ɗoftanaade ɓe e teddinde ɓe e mawninde fii maɓɓe e leeƴinanaade ɓe e jaɓude konngol maɓɓe si wonaa nde ɓe yamiri maa luttal Alla e Nelaaɗo mum. Alla no harmini dow maa dunyitude ɓe e ɓantude sawtu maa dow sawtu maɓɓe e ɓurnude ɓiɗɗo walla deekiiyo dow maɓɓe e noddirde ɓe inɗe maɓɓe. Alla daalii: "Jooma hiiteke (nyaawii) wota rewee si wonaa kanko moƴƴanon saaraaɓe, soni gooto maɓɓe no hewta nayeewu nokku ma’a walla ɓe ɗiɗo kala wota a wi'an ɓe “uh” wota dunyitu (duncu) ɓe, wi'an ɓe konngol teddungol liiƴinanaa ɓe e hinnay, wi'u: “Joomam hinno ɓe yeru no ɓe mbiirirnoo (toppitornoo) kam mi pamaro." (simoore yaadu jemma maa israa’i, aayewal 23) Fillaama wonndema Abdullaahi ɓii Mas'uudi maakii: “Mi lamndeke Annabiijo (mo jam e kisiye woni e mum) ngale (honngal) e golle Alla ɓuri yiɗude, o maaki: “Juulde nder wawtu (waktu)”, refti o maaki: “Moƴƴande saaraaɓe”, mbiimi: “Refti ngale?”, o maaki: “Soobaade nder laawol Alla.” Musiɗɗo, wota a miija naatude Aljanna si tawii a tikkinɗo saaraaɓe maa si wonaa nde ɓe yaafii ma. www.peeral.com |
Ko yowitii e diinaaji goddi, gooto kala ko dimo e hoore mum subaade diina ka yidi, dum non woni ko Pullo walla wonaa Pullo, menen Sarlon meden mari Fulbe Masiihiyanke, dum wonaa ella non.
Menen ka jaaynde Peeral doo, ko wonande kala daraniddo Fulfulde men dabbi, men lamndataako si ko mo diina lislaam, ko mo masiihiyankaagal, malla ko neddo mo alaa diina...
Aan Ceerno Mousta Sow, so ada yidi a nelday men binndanDe diina masiihiyanke, men yaltinay e Peeral mbela yimbe fof jannga...
A jaaraama sanne, jokkondir e amen e ndee jokkorde doo: jaayndepeeral@gmail.com
Saajo Bah
fulbe ko lenyol manngol ender afrik , ogol hodi e leydeele keewde, e bannge diina ko ngol lislaam yankeegol.
gol habanaama diina o no feewi, ender afrik,ngol acci pine egande maggol e aadeeji maggol , sabu yidde ngol diina o . gol habiima tuubakoobe no feewi .
ender ndii doo mbaadi, ene haanno arabeebe mballe en nyeltaare ejanngunde demde men e yaarude yeeso sabu en wonnde juulbe .
kono e nder muritani hollirii wonnde arabeebe ene ganyi en no feewi .
hitaande 1989 be mbaddiino e momtude en , ha laaben enen fof . sabu en wonde juulbe hay leydi ngootiri ender arabeebe halaani , e nder muritani jamaaji rjumaaji hay gooto siftoraani fulbe ko juulbe ,.
e oo waktu gonden , aziiz woni darnde mum tan ko waylude baleebe muritani wattude dumen arabeebe, tawo rewi ko e mbannge diina , mahwa umiya .
e duubi bennudi demde genndiije ene janngetenoo ,duum teskaama ene nyellita baleebe no feewi ko dum tagi itta . sabu dum ina nyellitabe.
Bannbiraabe enen fulbe en tawrii , jinnaabe men diina been tawrii jinnaabe mumen , kono e oon jamaanu yimbe janngaani, ko majjube . eden poti nyeewde ko monyi elenyol men dewen heen , e bannge diina . ganndee kala diina wiyata ko kanyum tan rewi alla ko kanyum tan woni googa kadi awawaa anndude diina koddo o sa jangaani defte mumen sabu hay diina gooto yamirtaa ya rew goddo oo , ( fullbe ene mbiya so neddo tafii hoore mum ko lenngoo yaltinta )ko duum tagi eden poti hankati hebbaade diina iisa o , sabu diina fof koe alla ummii ko dum tagi enene eden poti waade no lenyi dii fof mbay nii.
arabeebe e tubakoobe e lenyi keewdi ina mbadi masiih yankoobe ko enen tan goni en ngalaa heen ,dum monyaani emen . dum noon mbayen no lenyi dii fof mbay nii . ko alla tan anndi ko buri yo wadan en dum min jetti on , yoo jomiraado barkin en .