|
Kɗl: Wuuri Jallo, Antwerpen, Beljik.
Fannu iwdi Fulɓe tefirtaake wano iwdi leƴƴi heewuɗi tefirtee non. Hino tawaa e geɗe ɓurɗe saɗtinde oo fiyaake: - neesu (nature) eggiyankaagal maɓɓe, - laawol pulaaku, - noonee goongaaji taariika, - e anngal toppitaade ko yowitii e iwdi Fulɓe. Si ɓadoto nanndude e iwdi Fulɓe sifa, ko iwdi Banii-Israa’iila’en sabu ko kamɓe tan yottii cate 10 nder ɓetirgal ngal cate 15, tawi ɗiya leƴƴi luttuɗi fuu hino jaasi cate 7. Haaju am ɗoo ko seedee mo janndeeji ADN addi hella ko yowitii e Fulɓe. Mi yeewtataa saɗteende tabintingol iwdi eggiyankooɓe dumunnaaji, tawde kala kewu (event) walla neɗɗo hino fuɗɗa iwdi e kala nokku e waktu.
Mi tefataa hay fii saɗteende anndinol iwdi leñol siforngol aada, nde leƴƴi heddiiɗi hino sifori miijo, suudu-baaba, ƴiiƴam, maa leydi. Mi ndaarataa hay heedi-heedaagal (bias) goongaaji taariika, goongaaji heediiɗi e kuuɗe jooɗiiɓe; heediiɗi e janti dahooɓe e feññinooɓe dewe; heediiɗi e firo batteeji ɗi ñolataa; ndeke nguuree pullo heedaaki e gure, fulo wonaa foolo, pulaaku wonaa dewal; ndeke Fulɓe ko ɗaɓɓooɓe battane wonaa ɓe moftooɓe ko battina, wonaa ɓe mahooɓe mahdiiji, ko ɓe maandinooɓe ƴanɗe (ponji), ko ɓe wayluɓe hakkille wonaa ɓe wayluɓe njamɗe. Mi anndintintaa hay ɗaayre goonginde taariika Fulɓe tawde pulaaku hino toowni jeyal-hoore neɗɗo dow renndo (communitarianism) Fulɓe, tawde pulaaku hino teeŋtini toownude neɗɗo dow piiji, nokkeeli, e waktuuji, wano tawru-ɗen nder taali e needi pulaaku. Mi tefataa hay anngal toppitaade Fulɓe e heddiiɓe ganndal taariika Fulɓe; hay bone ndee welsindaare e ganndal e ɓamtaare Fulɓe mi tefataa ɗoo. Kala faalaaɗo anndude iwdi e taariika Fulɓe himo haani wattande yila e saɗteendeeji limtaaɗi ɗii, o ñaawira hakkil ko Portooɓe winndata, o heɗora teddungal ko mawɓe Fulɓe haalata, o senndindira hooliiɗo e hottiiɗo, o annda ɓee ɗiɗo wonaa gootum faljata. Sabu hino woodi faljuɓe ka faamaa e faljinɓe ka faalaa. Ko yowitii e eɓɓindirde e ganndal iwdi Banii-Israa’iila, mi haaɗtay ka nantingol cate sappo ɗe jantii-mi dow ɗee: 1. Seedee ADN hino faandii ka iwdi maɓɓe wona ndi Erop e Furnaange-Ɓadiindi (wano ndi Fulɓe woniri Afrik e Ero-Aasi). 2. Ruttaade maɓɓe to Funnaange-Ɓadiindi caggal duuɓi guluuji (wano Fulɓe ruttori Afrik caggal dumunnaaji) 3. Mbaadi maɓɓe hino ɓadii ndi Eropnaaɓe edii ndi Funnaange-Ɓadiindi (wano ndi Fulɓe woni noone gooto e nooneeji Afriknaaɓe ɓe hiirnaange) 4. Dewle e nder musidal tan (wano ka Fulɓe) 5. Dartaade mutugol nder aadaaji kawte (wano ka Fulɓe) 6. Maandinireede tawal e diina (wano ka Fulɓe) 7. Ɗaɗiiɓe e ngaynaaka, catiiɓe e wirniiɗi, tammbitorɓe ngeeygu (wano ka Fulɓe) 8. Saakitaade e leyɗe (wano ka Fulɓe) 9. Sabondiral (clannism) ɓurtungal e waasugol laamateeriiji (wano ka Fulɓe) 10. Serindeede e baŋŋe laamu wano ka Fulɓe (political marginalisation) Honɗum faameten e janndeeji ADN? Yo mi fuɗɗor hollitude wondema haa jooni janndeeji ADN feewtude iwdi Fulɓe waɗaaka. Woodi ko janndeeji ngenndiyankeeji e haaliyankooji tawnuɗi Fulɓe. Ɗii ko janndeeji fonndinɗi ɗi fotinaa; ɗum firi ko wano nde leñol kala addata gooto hara leƴƴi goo hino ɓurdi goɗɗi laabi sappo ɗuuɗude. Ndeke Fulɓe fonndaaka, ngenndinaaka, wonaa haaliyankooɓe. Hattaa njaltudi (results) janndeeji 7 tawnuɗi Fulɓe (ɗi mi huutorta ɗii) anndina fii iwdi Fulɓe; sabu seedee hino tawaa e gooŋɗinal hay si timmaa goonga. Ka dame hikkiiɗe ɗoo, en suutay ko janndeeji ɗii lasindii fii Fulɓe, fensiten ko ɗum addanta ganndal iwdi Fulɓe. E ko honɗum woni tefooje ADN? Ko ɗon tokkoytoɗen e winndannde men aroore! www.peeral.com |
Ceerno Jayla, ko haalɗaa koo haanii waɗeede. So en tummbindirii juuɗe Alla adday poolal. Yo Alla okke poolal.
Ceerno Ngaynaako, a jaaraama sanne. Taariika Fulɓe hino mari cate heewɗe, gooto waawataa anndude fow, sinaa jokkuɗo karallaagal toowngal. Miɗo yiɗi anndude holno jeydigal Fulɓe e Alyahuuda (bani-israa'iila) yi'orta wano ka firo innde annabi Muusaa e pulaar. So Alla jaɓɓi mi ndaaray holno pulaar jeydi e haala maɓɓe, a jaaraama.
Lamndal ngal ko hittungal, ngal jaabawol mum yonata winndande feereere, kono mi raɓɓinɗinay ɗoo.
Hino e gannde-ɗen wondama iwdi yimɓe fow ko Afrik. Ko ferugol e nokkuuli, e mbaylondiral ngal saa'iiji addata-ɗin woni sabu sertugol yimɓe aduna. Tippude e ngal ganndal, hay Japoneeɓe malla Portooɓe arɓe tabiti Afrik hino innee ko 'ruttiiɓe afrik'. Sifa ɓee yimɓe, wonaa Afrik ɓe heɓi Portoyaagal e Japoneyaagal maɓɓe.
Sifa ruttagol ɗimmo-on ko nde woni maandinɗum ruttiiɓe ɓen ko ka artaa-ɗon fuɗunoo.
Ko sifa ɗimmo on ɓuraa ɓanngineede e ruttoode Banii-israa'iila ka leydi Palestiin caggal duuɓi 1900. Fewndo Titus laaminoo Room (hawri Room no laamii aduna on fow), nder hitaande 70 AD, leñol Banii-israa'iila-en warano saakitaa e aduna, saare Daarus-Salaam sunaa. Daɗuɓe ɓen yaari Egypt e Orop. Ko nde Hitler imminoo montugol heddiiɓe e leñol-ngol, feere waɗiraa no Banii-israa'iila-en haɓira ngenndi (leydi) hawraa fottaa yo wonu Palestiin hitaande 1948.
Banii-israa'iila-en hino mari sifa ruttoode aranere-nden kadi, sabu iwdi leƴƴi aduna ɗi iwraa Afrik ɗin fow ko Ero-Aasi fuɗi. Yoga e Alyahuuda ruttiiɓe Palestine ɓen wonaa ɓe iwdi Banii-israa'iila, ko ɓe iwdi Orop.
Fulɓe hino hottaa, hino wi'aa ko ɓe iwdi Arab, malla Banii-israa'iila, malla Ijypt e Ecopi. Hino woodi hooliiɓe Pullo yaltaali Afrik sakko ruttoo.
Ko min mi wi'i ɗo, ko wondema si seedee alaa hakkil hino ñaawa, si hakkil ronkii, ko wahayu ñaawata. Ado gannde kese hollude seedee iwdi Fulɓe, kala huutorɗo hakkil hino waawa anndude ko woni goonga iwdi Fulɓe. Kala nde tawnoo hakkil faamaali, seedee ɓadaaki fannu iwdi Fulɓe, waliyyaaɓe men e duumiiɓe e gannde wirniiɗe hino anndintina Fulɓe ko hombo woni Pullo (si ɓe lamndaama).
Jooni seedee hino woodi wondema sifaaji ruttoode-ɗin ɗiɗinnon Fulɓe ruttike Afrik. Ado Sahara on tiiɗude njeereendi, leydi jeeri hino woodunoo gila maayo Nilo haa hewti maayo Senegal e maayo Niger. Fulɓe e Na'i mum yiilotono ndii leydi (Ilo Yaladi) haa naata laamateeri Fir'auna-en, hay fewndo annabi Muusaa (ASW) sabu ko ontuma Sahara ɓurti wonude keerol. Ko addunoo Banii-israa'iila (ɓiɓɓe annabi Yaaguuba) kon Igypt, ko ɗum waɗi yo yimɓe hoɗunooɓe Sahara yahu Igipt nde annabi Yuusufa wallitiinoo danndude aduna maayude heege. Gila on saa'i, Ko nde sayidinaa Umar udditi laawol Misira Sahara on fuɗɗii udditanaade wangotooɓe.
Yo mi hattu ɗoo haa yi'en ñaawiren seedeeji jannde ADN nden. Si tawii mi jaabaaki no lamndal ngal faandoraa non, yandi anndinam mi jaabitoo.
On jaaraama sanne.
Mi weltanike Kadi Jamaa PEERAL.COM Sabu hiɓe jokki Golle e kala waaɗo pas wa'i ɓe.
Moy (hombo) woni yiɗaa kesum? Wonaa doo min…
Kono non men lamndoto dey! Woni ko ko yowitii e ADN Fulɓe, faggudu, maa kala ko winndetee ɗoo!
Lamndal am hannde ko ɗum ɗoo, honɗum faandiɗaa e ndee toɓɓere ley ɗoo: “Ruttaade maɓɓe to Funnaange-Ɓadiindi caggal duuɓi guluuji (wano Fulɓe ruttori Afrik caggal dumunnaaji)”.
A jaaraama sanne!
@ moodi Tijjani ko ka facebook maa mi woni ekkitaade bindi pular, a jaaraama.
@moodi Malal, si Alla jaɓii mi jokkay golle ɗee, fannin miɗo anndi hiɗon gelii, on fewnay ka mi woopi.
Yanndi wotaa haabu...ko golle wondude e nafa fota non.