Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Lamndal e weltaare
Written by Saajo holland
Tuesday, 20 April 2010 21:55
Md. Wuuri, si a jaɓayno a wontayno yette-Baajo, kono gasii tanaa alaa e ɗum fes, sabu golle maa ɗen ko labaaɗe, ko golle adduɗe kesum e Peeral, kam e winndooɓe Fulfulde!
Moy (hombo) woni yiɗaa kesum? Wonaa doo min…
Kono non men lamndoto dey! Woni ko ko yowitii e ADN Fulɓe, faggudu, maa kala ko winndetee ɗoo!
Lamndal am hannde ko ɗum ɗoo, honɗum faandiɗaa e ndee toɓɓere ley ɗoo: “Ruttaade maɓɓe to Funnaange-Ɓadiindi caggal duuɓi guluuji (wano Fulɓe ruttori Afrik caggal dumunnaaji)”.
A jaaraama sanne!
This is a comment on "Iwdi Fulɓe wano Farba ADN faamiri (1)"
Lamndal ngal ko hittungal, ngal jaabawol mum yonata winndande feereere, kono mi raɓɓinɗinay ɗoo.
Hino e gannde-ɗen wondama iwdi yimɓe fow ko Afrik. Ko ferugol e nokkuuli, e mbaylondiral ngal saa'iiji addata-ɗin woni sabu sertugol yimɓe aduna. Tippude e ngal ganndal, hay Japoneeɓe malla Portooɓe arɓe tabiti Afrik hino innee ko 'ruttiiɓe afrik'. Sifa ɓee yimɓe, wonaa Afrik ɓe heɓi Portoyaagal e Japoneyaagal maɓɓe.
Sifa ruttagol ɗimmo-on ko nde woni maandinɗum ruttiiɓe ɓen ko ka artaa-ɗon fuɗunoo.
Ko sifa ɗimmo on ɓuraa ɓanngineede e ruttoode Banii-israa'iila ka leydi Palestiin caggal duuɓi 1900. Fewndo Titus laaminoo Room (hawri Room no laamii aduna on fow), nder hitaande 70 AD, leñol Banii-israa'iila-en warano saakitaa e aduna, saare Daarus-Salaam sunaa. Daɗuɓe ɓen yaari Egypt e Orop. Ko nde Hitler imminoo montugol heddiiɓe e leñol-ngol, feere waɗiraa no Banii-israa'iila-en haɓira ngenndi (leydi) hawraa fottaa yo wonu Palestiin hitaande 1948.
Banii-israa'iila-en hino mari sifa ruttoode aranere-nden kadi, sabu iwdi leƴƴi aduna ɗi iwraa Afrik ɗin fow ko Ero-Aasi fuɗi. Yoga e Alyahuuda ruttiiɓe Palestine ɓen wonaa ɓe iwdi Banii-israa'iila, ko ɓe iwdi Orop.
Fulɓe kadi hino hottaa, hino wi'aa ko ɓe iwdi Arab, malla Banii-israa'iila, malla Ijypt e Ecopi. Hino woodi hooliiɓe Pullo yaltaali Afrik sakko ruttoo.
Ko min mi wi'i ɗo, ko wondema si seedee alaa hakkil hino ñaawa, si hakkil ronkii, ko wahayu ñaawata. Ado gannde kese hollude seedee iwdi Fulɓe, kala huutorɗo hakkil hino waawa anndude ko woni goonga iwdi Fulɓe. Kala nde tawnoo hakkil faamaali, seedee ɓadaaki fannu iwdi Fulɓe, waliyyaaɓe men e duumiiɓe e gannde wirniiɗe hino anndintina Fulɓe ko hombo woni Pullo (si ɓe lamndaama).
Jooni seedee hino woodi wondema sifaaji ruttoode-ɗin ɗiɗinnon Fulɓe ruttike Afrik. Ado Sahara on tiiɗude njeereendi, leydi jeeri hino woodunoo gila maayo Nilo haa hewti maayo Senegal e maayo Niger. Fulɓe e Na'i mum yiilotono ndii leydi (Ilo Yaladi) haa naata laamateeri Fir'auna-en, hay fewndo annabi Muusaa (ASW) sabu ko ontuma Sahara ɓurti wonude keerol. Ko addunoo Banii-israa'iila (ɓiɓe annabi Yaakuuba) kon Igypt, ko ɗum waɗi yo yimɓe hoɗunooɓe Sahara yahu Igipt nde annabi Yuusufa wallitiinoo danndude aduna maayude heege. Gila on saa'i, Ko nde sayidinaa Umar udditi laawol Misira Sahara on fuɗɗii udditanaade wangotooɓe.
Yo mi hattu ɗoo haa yi'en ñaawiren seedeeji jannde ADN nden. Si tawii mi jaabaaki no lamndal ngal faandoraa non, yandi anndinam mi jaabitoo.
Lamndal ngal ko hittungal, ngal jaabawol mum yonata winndande feereere, kono mi raɓɓinɗinay ɗoo.
Hino e gannde-ɗen wondama iwdi yimɓe fow ko Afrik. Ko ferugol e nokkuuli, e mbaylondiral ngal saa'iiji addata-ɗin woni sabu sertugol yimɓe aduna. Tippude e ngal ganndal, hay Japoneeɓe malla Portooɓe arɓe tabiti Afrik hino innee ko 'ruttiiɓe afrik'. Sifa ɓee yimɓe, wonaa Afrik ɓe heɓi Portoyaagal e Japoneyaagal maɓɓe.
Sifa ruttagol ɗimmo-on ko nde woni maandinɗum ruttiiɓe ɓen ko ka artaa-ɗon fuɗunoo.
Ko sifa ɗimmo on ɓuraa ɓanngineede e ruttoode Banii-israa'iila ka leydi Palestiin caggal duuɓi 1900. Fewndo Titus laaminoo Room (hawri Room no laamii aduna on fow), nder hitaande 70 AD, leñol Banii-israa'iila-en warano saakitaa e aduna, saare Daarus-Salaam sunaa. Daɗuɓe ɓen yaari Egypt e Orop. Ko nde Hitler imminoo montugol heddiiɓe e leñol-ngol, feere waɗiraa no Banii-israa'iila-en haɓira ngenndi (leydi) hawraa fottaa yo wonu Palestiin hitaande 1948.
Banii-israa'iila-en hino mari sifa ruttoode aranere-nden kadi, sabu iwdi leƴƴi aduna ɗi iwraa Afrik ɗin fow ko Ero-Aasi fuɗi. Yoga e Alyahuuda ruttiiɓe Palestine ɓen wonaa ɓe iwdi Banii-israa'iila, ko ɓe iwdi Orop.
Fulɓe kadi hino hottaa, hino wi'aa ko ɓe iwdi Arab, malla Banii-israa'iila, malla Ijypt e Ecopi. Hino woodi hooliiɓe Pullo yaltaali Afrik sakko ruttoo.
Ko min mi wi'i ɗo, ko wondema si seedee alaa hakkil hino ñaawa, si hakkil ronkii, ko wahayu ñaawata. Ado gannde kese hollude seedee iwdi Fulɓe, kala huutorɗo hakkil hino waawa anndude ko woni goonga iwdi Fulɓe. Kala nde tawnoo hakkil faamaali, seedee ɓadaaki fannu iwdi Fulɓe, waliyyaaɓe men e duumiiɓe e gannde wirniiɗe hino anndintina Fulɓe ko hombo woni Pullo (si ɓe lamndaama).
Jooni seedee hino woodi wondema sifaaji ruttoode-ɗin ɗiɗinnon Fulɓe ruttike Afrik. Ado Sahara on tiiɗude njeereendi, leydi jeeri hino woodunoo gila maayo Nilo haa hewti maayo Senegal e maayo Niger. Fulɓe e Na'i mum yiilotono ndii leydi (Ilo Yaladi) haa naata laamateeri Fir'auna-en, hay fewndo annabi Muusaa (ASW) sabu ko ontuma Sahara ɓurti wonude keerol. Ko addunoo Banii-israa'iila (ɓiɓe annabi Yaakuuba) kon Igypt, ko ɗum waɗi yo yimɓe hoɗunooɓe Sahara yahu Igipt nde annabi Yuusufa wallitiinoo danndude aduna maayude heege. Gila on saa'i, Ko nde sayidinaa Umar udditi laawol Misira Sahara on fuɗɗii udditanaade wangotooɓe.
Yo mi hattu ɗoo haa yi'en ñaawiren seedeeji jannde ADN nden. Si tawii mi jaabaaki no lamndal ngal faandoraa non, yandi anndinam mi jaabitoo.
On jaaraama sanne.