Ejipte: Mooɓondiral Ɗemɗe e Conyce (littératures) ndeer Afrik PDF Print E-mail
08/01/2010

Ndee tiitoonde ko mooɓondiral wiɗtooji, baɗanongal to jaaɓi-haaɗtirde Keer (Université du Caire) e nyalaaɗe 16-17 bowte (12-ɓuru), 2009. Yuɓɓini ngal mooɓondiral ko senngo ɗemɗe to Janngirde wiɗtooji Afrik toownde. Wonnoo sabaabu mum ko ngam renndinde annduɓe humpitiiɓe ko faati e ɗemɗe e conyce Afrik, gooto kala e wiɗto mum, ɓe kawri ɓe njeewti jeewte ganndal, wiɗtooji ɗi wonnoo ko 27 wiɗto, fof yeewtata ko fii ɗemɗe e conyce Afrik.

Na anndaa wonde duunde Afrik na heewi ɗemɗe, ko na wona hedde 1700 haa 2000 ɗemngal, ɗuum laɓɓini himmeendi ndee tiitoonde "Ɗemɗe e Conyce ndeer Afrik" kono tan na woodi ɗemɗe ɓurɗe yaajde, taƴuɗe keeri leyɗe (cross borders languages), wano Fulfulde, Sawahilinkoore, Hawsankoore, Manndinkoore, e goɗɗe. Wano ngal mooɓondiral na woowi waɗeede, sabu ɗemɗe Afrik jeego'o na jannginee e senngo ɗemɗe, ɗeen ngoni: Fulfulde, Sawaahili, Hawsa, Amhari, Manndinko, Lugannda. Ko noon kadi janngirde ndee na jogii cenɗe goɗɗe, wano Faggudu, dawrugol, taariika (daartol) e antorpolojii.

-Tawtoraaɓe mooɓondiral ngal: ɓuri heewde heen ko Ejiptenaaɓe, janninooɓe ɗemɗe e conyce Afrik, foti ko to Jaaɓi-haaɗtirde Keer maa Jaaɓi-haaɗtirde Ajhar, ko noon kadi iwruɓe to leydi Najeeriya, ɓuri heewde heen ko heerorɓe ɗemngal Yoroba. Hikka heewaani iwruɓe yaasi.

-Ko yeewtaa e ngal mooɓondiral: jeewte keewɗe mbaɗaama fii ɗemɗe e conyce Afrik, yeewtunoo fii Fulfulde e conyce mum ko Abdu Bah, wonnoo tiitoonde ɗerewol ngol ko "Winndugol Conyce Fulfulde", e ndeer ngol ɗerewol o laɓɓinii himmugol ɗemngal Fulfulde e conyce maggal, o holliti goodal conyce ɗen gila ko ɓooyi, o haali no conyce ɗee wonirnoo, gila e Jimi, e Tinndi, e Taali, haa e Daari, e nafoore mum e renndo e to baŋŋe needi e pinal.

Fii winndugol conyce Fulfulde, o fecci ɗum pecce tati:

1-Nde Lislaamu naati to hirnaange Afrik, wondude e alkule Arab, heewɓe janngunooɓe Arabeere nden fuɗɗii winndugol conyce ɗee e  Fulfulde, foti ko to Fuuta Tooro maa Fuuta Jaloo, e to Maasina e Adamaawa.

2-Nde jannde tuubakooɓe (portooɓe) naati nokkuure ndee, nde ardi e alkule maɓɓe, ɗuum waɗi woɓɓe janngi ɗemɗe Orop, foti ko Faransinkoore maa Enngeleere…, ndeen woni ko woɓɓe fuɗɗii winndugol conyce Fulfulde e ɗemɗe Orop, foti ko Afriknaaɓe wolla yoga e Oropnaaɓe.

3-Ɓaawo ndimaagu leyɗe men, e tinnareeji baɗaaɗi haa alkule kese keɓaa wonande ko heewi e ɗemɗe Afrik, wallondirde e njuɓɓudi UNESKO, haa yonta hannde, yonta kompiyoter (hiisorgal) e no Fulfulde woniri hannde nder geese (internet) . Kala heen yonta o hollitii winndooɓe mum e keewal ko winndaa koo, e yeruuji ko winndaa koo.

Ko noon kadi woɓɓe njeewtii fii ɗemɗe e conyce Sawahilinkoore, Hawsankoore, Amharinkoore, Yorobankoore, Oramonkoore, e toɓɓe goɗɗe, wano batte Arabeere nden e dow yoga e ɗemɗe Afrik, e caɗeele janngingol ɗemɗe ɗee, e naatondiral maa luɓondiral konnguɗi hakkunde ɗemɗe ɗee …

-Teskuyaaji: ngal mooɓondiral na anndina ɗemɗe e pine Afrik, ɗuum waɗi tawtoreede heen Fulfulde na haani, sabu hannde kala mo holliraani hoore makko no haaniri, geɗal makko majjat wiloo, teeŋti noon ina woodi daɗondire, gooto fof na yiɗi hollude wonde ko kanko ɓuri himmude, ɓuri jogaade baawal e goodal, ɓuri haandude e jaɓeede e ɓamtaade. Ngam ɓeydude laɓɓinde, e ngal mooɓondiral na waɗnoo woɓɓe njiɗi hoynude goodal Fulfulde e himmugol maggal, ɗuum waɗi daraniiɓe Fulfulde dartii sanne, yeewti yeewtere ganndal ko riiwata penaale e peeje anyɓe, jaabawol ngol na moƴƴunoo nafii sanne, ɗuum noon ko yeru tan.

Teskuye ɗiɗaɓo oo woni: ko nafoore binndol hannde, sabu kala ko winndaa ko ɗuum wontata ruttorde, jananɓe fof ko ɗuum cikkata woni goonga, hay si ko fenaande, momtude ɗum weeɓataa, te ko binndol moɓtata, reena gannde e kumpite. Ɗuum waɗi eɗen foti winndude, binndol ngol noon na wonira e baŋŋeeji ɗiɗi:

-winndude ɗemngal ngal (Fulfulde) tigi, ngal winndiree e ɗee alkule men hannde, gooto kala e ko waawi winndude, maa ko o heerori e gannde, ngannden noon kala ko winndaa faandaa heen ko yo jannge, ɗuum waɗi janngooɓe na haani faggeede, ɓeen ngoni yirde (génération) woodaande hannde e aroyoore janngo.

–winndude pine men e ɗemɗe caaktiiɗe e winndere ndee, wano Faransinkoore e Enngeleere, e Arabeere, waɗa caggitorɗe (dictionaries)  e fulooji faade maa iwde e ɗeen ɗemɗe.

Banndiraaɓe tedduɓe miɗen yiɗi anndude kala cofte kimmuɗe baɗeteeɗe fii Fulfulde no ɓamtora.

-Wagginoore: miɗo waggine dente (kawte) daraniiɓe ɗemngal ngal yo immano fulude (traduction) kala ɗereeji laamuyankooji kimmuɗi, wano tuuginorɗe (constitutions) e laawi (law), foti ko wonande leyɗe men ɗen, wolla ko Dental Afrik (AU), ɓe yoɓɓina ɗee golle hakkunde maɓɓe, wooda halfinaaɓe ɗum, tawa si golle ɗee timmii na anndaa maa ɗe muule. 

Kɗl: Abdu Bah, (mburebah@yahoo.com) Ejipte.

www.peeral.com
 
Comments (2)
2 Wednesday, 10 February 2010 19:02
Ndiaye Demba Astel
Min njettii wadanbe en oo geese ngam woni nokku do eden yeewtida e ko fayti e renndo men Fulbe.
So dum yawtii ko jaarde o ceernaajo Adul Bah,lomtiido Fulbe e nde jonnde, e ko addi heen e miijooji. O memii e winndande makko tobbe tati faayodinde: (a) Yo en mbinndu conyce men e demngal men Pulaar (b) Ko yo gannde dee fof fule e demngal men e Fulfulde(b) Ko kala ko winndaa walla fulaa, yo taw ene muule mbele ma jannge.
Mido sikki ko gollude deedo tobbe umminnoo pelle bayde no Kawtal Janngoobe Pulaar/Fulfulde e Winndere, e pelle godde ngenndiije(National Associations),ko wayno ARP/Senegal,ARP/ Mauritania,e ko nanndi heen, ko duum ne kay tijjino den e Tabital Pulaaku International. Kono ellee Fulbe ene mbaawi fuddude kono mbaawa rewde.
Eden mbaawi golle (individual) kono en ngalaa (collective actions).
Kono ene waawi nokkuuji baydi hono nii do eden ndokkondira hakkillaaji ma wallu en teppitaade mbele njahren yeeso.
On njaaraama!
Mido yidi anndude holno mbadatmi ha mi waawa winndude alkule pulaar den ka nder geese on.
1 Friday, 08 January 2010 21:49
Saajo mo Neene Guli
Dr. Abdu Bah a jaaraama sanne e dee golle de jokkandaa en, hida uddani en jolde duudde e ndin leydi, ko Alla jooma tan waaw maa yobude...

Jokken golle, golle siwaa tawo gasude...

Add your comment

Your name:
Subject:
Comment:
  The word for verification. Lowercase letters only with no spaces.
Word verification:
timbuktu.jpg

Polls

Hol miijo mon e janngude Fulfulde heɓa njoɓdi?
 

Janngooɓe Peeral

We have 13 guests online

Yillotooɓe Peeral.com

Yilliiɓe lowre nden
mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterHannde495
mod_vvisit_counterHanki955
mod_vvisit_counterYontere nden2368
mod_vvisit_counterƁennunde nden5277
mod_vvisit_counterLewru ndun6264
mod_vvisit_counterƁennundu ndun20638
mod_vvisit_counterGila sosaa567934
Copyright © 2012 Peeral.com - Peeral Media Foundation. All Rights Reserved.
Foddeeji fuu woodanii Peeral Media Foundation - Email: jaayndepeeral@gmail.com - Tel: +31 621 698 925
© Foddeeji fuu woodanii Peeral Media Foundation All Rights Reserved - Email: jaayndepeeral@gmail.com Tel: +31 621 698 925