Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Taariika Pullo gila Puɗɗudi haa to Yirde Gannde Ñeeñal
Tuesday, 13 September 2011 07:39
Fulɓe ɓen ko homɓe woni kamɓe? (1)
Joomiraaɓe gannde Taariika ɓen wi’ii: Tuɗɗe yiiloonde ɗaɓɓitugol Taariika ɗen ko tati, ɗen ko: Neɗɗo on, Koofol ngol e Nokkuure nden.Lamnde jokkotooɗe ɗon ɗen ko: Honnde tuma, Honto, Fii honɗum, Honno e ko honɗum wonunoo keɓe mum ɗen?
Ka wiɗagol non ɓe wi’i ko: Baɗteeji, Fillayeeji, Binndol, e Jaaɓondiral toni, min ɓeydu-mi ɗon “Kedde konnguɗi[1]”. Goɗɗi e ɗii limtaaɗi ɗoo no waasee, tawa wiɗaare nden waawataa yaltinde keɓe, wano binndol, baɗte, e fillayee, tawa si wiɗaama ka jaaɓondiral toni, maaɗum ka kedde konnguɗi tun botinay, sabu ɓooyal no adda tilfaare, tilfaare no adda momtagol e mulugol.
Ɓayri mi immanike wiɗagol fii ɗaɓɓitugol Taariika Pullo, mi ƴeewii e wiɗtooji adinooɓe immanaade ɓen, tawu-mi ɓen waɗii golle haawniiɗe, sabu ɓe fubborii juutndi e yaajeendi, kono ɓe yaltidaali fayda si wonaa e maande lamndal (?), tawu-mi no gasa tawa ɓe mutaali ndilli, ɓe yahi ka ndanka, ko ɗum haɗi ɓe yaltida e ɓuri ko ɓe yaltidi e mum kon, no e ɓen seerenɓe ŋanaaɓe Fulɓe, no ton ɓe wonaa Fulɓe, en aray yewtude fii maɓɓe si joom ñalɗi on newnii.
No woodi e maɓɓe duñuɓe wiɗtooji mum ɗin haa tuggoyi e Haama ɓiɗɗo Nuuhu, sugu ɓen ɗon wi’etaake raɓɓinɗiniiɓe. No hen kadi haaɗtuɓe e gorko no wi’ee Abdullaahi ɓii Yaasiin, ɓen men (kadi) limtetaake e aamuɓe, ko woni tun hiɓe wa’i wa ƴettuɗo njumri ɓeydi e nder njumri no faalaa yo ndi ɓurtu welude. No ton humindirɓe Fulɓe ɓen e Españolɓe ɓen, ɓee ɗoo fow no mari goonga e cenɗe goo, e ngoya senngo non hiɓe woopi.
Ko waɗi haa immanii-mi ɗaɓɓitugol fii Taariika Pullo, ko ka hitaande 1987 hawri miɗo jinnda (yiiloo) e cuuɗi defte Siiriynakooɓe ɓen nder leydi Suuriya, mi yi’i deftere wertaande e nder defterdu goo, mi yi’i no winndii e mayre ngo’ol binndol ɗoo: الفلا نيونمنهمهؤلاء؟'Fulɓe ɓen ko homɓe woni kamɓe?’
On tuma darii-mi, juutnu-mi miijo, tawu-mi pellet ko mi Pullo, kono mi waawataa jaabaade nga’al lamndal, hersu-mi hoore am, tawu-mi ɓee ɓe wonaa Fulɓe, kono arii e yili (hakkil) maɓɓe lamndagol fii nga’al musidal njanal (mawngal), min ko mi Pullo kono sugu maggal araali e miijo am.
Ko nii immanaade wiɗagol, ɗaɓɓita fii Pullo ariri e yili am. Ɓayri mi hewtitii mi immaaki kisan fii gollal ngal, sabu tawno caɗeele ɗen no heewi, ballotooɗi buy (ɗuuɗuɗi) no ka laawol. Kono-le mi aamaali; ƴeewu mi laawi adiiɓe immaade ɓen, wano hollir-mi naane non, ɗi yomnanii lam fota, ɗum hewtini lam e wi’ugol yo mi naatoy ka ndanka mi ndaara, si wooday ko yaltidu-mi ton tawa no wondi e nafa, on tuma immanii-mi wiɗagol ka kedde konnguɗi Pular (Fulfulde), yaltidu-mi e ko woni arude koo: En jokkitoto ka winndannde aroore, si Alla muuyii. On jaaraama sanne.
Sadi mom cerno Tafseeru yandi on toraama wallee men men ganda ko hombe wini fulbe dundoo hino hatuon jinaa fota so meden wawi hemde nedd deftere al falaaniiyuun man hum haauu llai. tu de hebotoo e dude adna oon ma mi noduoon ya yooma boyne ameen.