Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Dawrugol
Sarlon: Ko yowitii e Hooreyaagal Lenyol Fulɓe Sarlon
04/03/2010
Laamɗo leydi Sarlon ndin, Dr Ernest B. Koroma toɗɗike hanki nyannde 02/03/2010 Hooreejo Lenyol Fulɓe. Toɗɗaaɗo on woni Mawɗo Nuɗal ɓooymaajo (former Chief Justice), Dr. Abdulai Timmbo, o toɗɗaama wonde Hooreejo wonande Nokkuure Hiirnaangeere (Freetown), ko wonɗo Hooreejo e nden nokkuure kala woni kadi Hooreejo lenyol ngol fow, sabu hooreeɓe dowri luttuɓe ɓen fow ko e les makko wonata.
Yimɓe ɗuuɗuɓe meeɗiino lamnditaadeyo jiidal men e Dr. Timmbo ngal Alhajji Jallo yuɓɓinnoo e 2008 saakite fahin e Peeral yimɓe jannga, teeŋtii non nde tawnoo Fulɓe Sarlon wonaa yimɓe anndaaɓe, hay hakkunde Fulɓe luttuɓe ɓen, alaa ko haali hakkunde leƴƴi goo. Jooni mo janngii ɗum ɗoo maa faamu heen seeɗa ko yowitii e Sarlon, e ko Hooreejo Lenyol Fulɓe daranii, haa yottoo non e wano Dr. Abdullaay Timbo, mo sukaaɓe fow faalanoo yo toɗɗe e ndee ɗoo darnde. Ko nii jiidal ngal yahri:
Laamɗo leydi Sarlon ndin, Dr Ernest B. Koroma toɗɗike hecci-hanki nyannde 02/03/2010 Hooreejo Lenyol Fulɓe. Toɗɗaaɗo on woni Mawɗo Nuɗal ɓooymaajo (former Chief Justice), Dr. Abdulai Timmbo, o toɗɗaama wonde Hooreejo wonande Nokkuure Hiirnaangeere (Freetown), ko wonɗo Hooreejo e nden nokkuure kala woni kadi Hooreejo lenyol ngol fow, sabu hooreeɓe dowri luttuɓe ɓen fow ko e les makko wonata.
Yimɓe ɗuuɗuɓe meeɗiino lamnditaadeyo jiidal men e Dr. Timmbo ngal Alhajji Jallo yuɓɓinnoo e 2008 saakite fahin e Peeral yimɓe jannga, teeŋtii non nde tawnoo Fulɓe Sarlon wonaa yimɓe anndaaɓe, hay hakkunde Fulɓe luttuɓe ɓen, alaa ko haali hakkunde leƴƴi goo. Jooni mo janngii ɗum ɗoo maa faamu heen seeɗa ko yowitii e Sarlon, e ko Hooreejo Lenyol Fulɓe daranii, haa yottoo non e wano Dr. Abdullaay Timbo, mo sukaaɓe fow faalanoo yo toɗɗe e ndee ɗoo darnde.
Gine: Ɗowgu (guwerneman) Jean Marie Dore feenyii…ko yaakaare honnde waawi faweede e maggu?
16/02/2010
Wonaa arugol maggu juhini kono ngu didori non juhini. Guwerneman Jean Marie Dore (IMD) feenyii, yaltii e kene.
Hannde timmi lewru e pawdi gila JMD toɗɗaa mawɗo jaagorɓe leydi Gine. Kono hari ɗum fow o fennyinaali inɗe sentere jaagorɓe makko. Oo guwerneman tijjaa tijjitaa haa woɓɓe fuɗɗii dukude, ŋuna tuuma. Woo-woo sukki haa kanko tigi o yalti e Tele Gine hecci-hanki dartanagol (defender) guwerman mo o yaltinta on.
Ko ɓooyanoo habbeede kon yaltii, hannde dekeree waɗii, fennyinɗo ɗowayɓe daawal mbayliigu ngun Gine. Ko ɓe capanɗe-tato e nayo (34), sappo (10) e maɓɓe ko e laamu hinngu ngun tawaa, ko jeyaaɓe e CNDD.
Jeneral Sekuba Konate laatinii sincude Ngoomu Ngenndiiwu Daawal, CNT (Committee National de la Transition), o toɗɗike Hajja Raabiyatu Sira Jallo wonugol hooreejo. Woni cukko makko ko Monseigneur Vincent Kulibali, kanyum e Elhaj Mamadou Sillah. Golle nguu ngoomu ko toppitagol kala ko fawtii e wooteeji saatiiɗi e nder leydi Gine.
Tawde leydi ndii alaa asamblee fewndo ɗoo, ko nguu ngoomu lomtintee golle asemblee on haa wooteeji yawta, laamu siwil joɗɗinee. Hajja Raabi ɓuri lollirde ko laamaade senndikaaɓe Gine e dumunnaaji ɓurɗi saɗtude, teeŋtii fewndo laamu Konte. Ko kanko wonnoo hoore murtaldu hitaande 2007, o dartii Lansana Konte haa Kuyaate toɗɗaa Hooreejo Jaagorɗe makko.
E no peeral woowiri addande janngooɓe tedduɓe kawre ɗe waɗdi yoga e mawɓe daraniiɓe ɓamtaare ɗemngal Fulfulde/Pulaar e renndooji men. Ko e ɗee kawre ngannde-ten kumpite e daarti e golle ko ɓeen mawɓe mbaɗi, keɓen heen waajuuji e tinndinooje moƴƴe.
Peeral waɗdi kawral e ngol laawol ko Dr. Mammadu Njaay, jannginoowo (professeur) keerorɗo ɗemɗiyankaagal to jaaɓi-haaɗtirde (Université) Seek Anta Joop, Dakaar, Senegaal. Kawral ngal waɗanoo ko to biro (office) makko to duɗal (faculté) conyce e ganndal neɗɗankaagu (lettres et sciences humaines), waɗdi e makko kawral ngal ko Dr. Abdu BAH, ngal wonirnoo kono ardata ɗoo nii:
Nyannde 28 lewru silto 2009, hedde njamndi 14 ka sera estaadi Konakiri, laatinoke suddiiɓe (Neeniraaɓe, Jaajiraaɓe, Minnyiraaɓe e nayeeɓe) hino doga dogira wa geraaɓe e ɓaawo comci maa gaarawol. Hino ila e maɓɓe ƴiiƴam, kancudi (maniyyu) e loope.
Hiɓe nyaaƴora karahan. Keeci maɓɓe e koyɗe maɓɓe fow hino surta muuseendi. Hiɓe maaya nguleendi e ɗomka. Hiɓe doga e ɓaawo anndugol ko honɗum ɓe dogata sabu hiɓe tamƴinii kamɓe ko ɓe maayɓe.
Ko ɓuri heewude e ɓen masinbinaaɓe; ko taakanɓe Dixin e Sig Madiina walli ɓe ɓe heɓi comci ko ɓe fawa e ɓalli maɓɓe ko ɓen looti ɓe, nyammini ɓe e ndeer balɗe haa ɓe heɓti hakkil.
Barack Obama innitii Gine ka tummbo yeewtere makko State of the Union speech “yeewtere dawla pottal” ɗum ko yeewtere hitaandeyankoore nde waɗata ɗum laamɗo Amerik hitaande kala, o sifoo e mayre eɓɓooje makko e nder hitaande nden.
Ko e nder oo finaa-tawaa woowuɗo, laamɗo Dawlaaji Dennduɗi maa US, Barack Obama waɗti alhaali Gine e nder yeewtere makko o wi’i: Gine wonii leydi ka ngeenaari e laamu bonngu wonti naamu e laawol laamiiɓe, ka ngeenaari haɗi suka on heɓude golle. ko oo fiyaake haɗi leydi ndin ɓamtal e yahral-yeeso, waɗi kadi ndi tawaa e leyɗe ɓurɗe e waasuɗude fii kala kene mayri e nder mayri hino heewi tew jawle, keyeeji e oogirɗe.
Hanki alkamisa lomto persidan Gine on, Jeneral Seekubaa Konaate sellinii toɗɗagol Jean Marie Dore ngol e jonnde mawɗo jaagorɓe halfinaaɗo ardagol daawal mbayliigu ngal lebbi 6 wano haaldiraa non e aadondiral Wagadugu ngal.
Jean Marie Dore ko gooto e mawɓe lunndaare nden. Himo jogii duuɓi 71, ko o hooreejo fedde politik wi’eteende UPG (Union pour le Progrès de la Guinée – Dental yahrugol yeeso wonande Gine). Jibinannde makko ko e perefektiir Yoomu e nder Gine Forestiyeer, lenyol makko ngol ko Mano, taweteengol kadi Liiberiya, jeydungol e Berseeɓe, lenyol Dadii Kamara, on mo aadondiral Wagadugu ngal fawi “fowtere” e mum e nden saare.