|
Fii naɓtugol Ɓaleeɓe e hoore kaɓɓol, leɓitira ɓe wa daabaaji ko huunde lollunde wonande jooɗiiɓe Europe, kono Peeral meeɗaali humpitaade neɗɗo jaɓoowo sifaade ɗum ngam yimɓe faama no ɗen leɓte muusiri. Ñannde 1 Dujambar, 2011, tawi Saajo Jallo no yaha Gine, himo wondi e yahooɓe Muritani e nder Air France, poliisi Faransi leɓtii mo kanko e woɓɓe e hoore tooñe, ɓe soki ɓe fotde balɗe ɗiɗi musiɓɓe maɓɓe humpitaaki ka ɓe woniri…Peeral yiidii e makko, lamndike mo no ɗee fiyaake yahri… Janngee les ɗoo, anndon yeeso no toppitorton haajuuji ɗin.
Peeral: Men humpitike wonde yimɓe jippinaama ka awiyon mo wonno-ɗaa nder mum fewndo yahataa Afriki, ko woni sabu mum, kadi ko alpurenwal honngal wonno-ɗon nder mum? Saajo: Ko non tigi woniri, eh haray ko adii kon taho mi weltanike Peeral Media sabu ko ɓe jonni lam konngol, belajo’o mi sifoo tampere rewunde e hoore ɓen fokkitunooɓe Murtani e Gine, tawi min ko mi gooto e maɓɓe. Amma awiyon on ko awiyon Air France AF 724 Paris – Nouakchott. Nouakchott–Konakiri. Ñalaande nden ko e alkamisa 1 Dujambar ( Bowte) tawi miɗo iwi Enschede (Holland) miɗo fokkiti Gine. E njamndi 07.25 mi fokkiti Dusseldorf (Alman) mi hewti Pari e njamndi 08.00 e pawdi, tawi awiyon yahoowo Gine on ko e 10.30 ɓorotoo, mi ari mi ɗaɓɓiti damal ka mi ƴawrata ɗon haa mi yi’i, ɓay saa’i on fewndike mi ari mi saffinii haa mi hewti ka ndaaroowo kaydiiji ɗin, o ndaari mi feƴƴi, mi ari ka damal awiyon mi tawi ɗon gollanoowo Air France o tolni lam, mi feƴƴi mi yahi ɗaɓɓitugol jullere am nden, tawi ko ɓaawo nde woni e binnde henorde. E nder ko mi yahata kon mi nani goɗɗo no wulla himo ewnoo WOOYI! WOOYI! mi ari haa mi hewti mo mi tawi oo ɓiɗɗo gorko no haɓɓaa, yeeso makko no ila gonɗi, himo jooɗii hakkunde poliisiiɓe ɗiɗo, goɗɗo e maɓɓe no ñoƴƴa mo oya no jogii limsere ko ɓe waɗa to hunnduko makko, ngam ɓe haɗa yimɓe nanude ko o wullata (woyata) kon, ko ɗon kisan ɓamndu am ndun fow mooƴi! Ɓernde am nden heewi gonɗi e kulol, tun mi ewnii awa dey min ɓernde am nden suusaali yahdugol e oo ɗoo e nder awiyon! Ɗum woni sabu yimɓe deyƴƴunooɓe ɓen fow e nder oo awiyon immi wi’i “eyyo” men waawaa yahdude e oo ɗoo! On tuma o jippinaa, men jooɗtii. Neeɓiti ɗon tun seeɗa polisiiɓe ko yahata oto ɗiɗi naati ka nder awiyon hiɓe jogii beɗi e piiji, mi anndaa woo… ɓe ari ɓe immini ɗon goɗɗo ɓe wii yo o jokku ɓe, min kadi ɓe arani lam ɓe inni yo mi ƴettu ko mi jogii kon fow mi jokka ɓe, mi waɗi ɗum… men ari haa to ɓaawo awiyon ɓe haɓɓi lam juuɗe ɗen to ɓaawo, poliisiiɓe ɗiɗo ronndii lam ƴawnii to minibus maɓɓe, ɓe naɓi men ɓe sokoyi ka binnde boowal Roissy Chales De Gaulle. Peeral: Leɓte honɗe ɓe wonnoo rewnude e dow oon neɗɗo mo ɓe wonnoo naɓtude Afriki? Saajo: Hari hiɓe haɓɓi mo, ɓe siiɓoo mo, hiɓe sonka e makko, ñoƴƴa mo… Peeral: Ɗoo yo laamɓe men ɓen waɗude goɗɗum ngam ɗee tooñe rewneteeɗe e Afrikyankooɓe acca, honɗum enen teelɗuɓe (individuals) haanu-ɗen waɗude haa ɗee tooñe dartoo? Saajo: Ɗoo yo laamɓe men ɓee waɗude goɗɗum, Afriknaaɓe no haani daranaade hakkeeji mum; ɓe suusa daranaade goongaaji maɓɓe e banndiraaɓe maɓɓe…ɓay si tawii yimɓe luttunooɓe ɓen to nder awiyon immino wano no ɓe immornoo non haa oya jippinaa, menen kadi ɓe naɓataano men… kono laatii ɓe heɓaali kin hakkil (ɗen hakkille)… Peeral: Honɗum e tampere ɓe rewni e mooɗon onon jippinaaɓe ɓen ka awiyon, kadi Ko ɓe eɓɓi waɗugol on fii ɗee fiyaake waɗuɗe hakkunde mooɗon? Saajo: Menen jippinanooɓe ɓen, poliisiiɓe ɓen naɓuno men ɓe soki men ka ñiiɓirde poliisi, ko ɗon men waali e beton (leydi) balɗe ɗiɗi lampu no huɓɓi e hoore amen, nder ton no ɓuuɓi, si a lamndike ko yaretee ɓe jonne ko ɓuuɓi, fii si a yarii yo a faale yahude hurgo si a lamndike yahugol hurgo ɓe sabboto wa 30mn (hojomaaji 30) si ɓe falta baafal ngal. Wano min ɓe liñuno lam fota ɓe ɓoorti lam haa mi laaɓi pos, ɓe wi’I ko ndaarugol simi suuɗaa goɗɗum, ɓe faamini wonaa e skannerji ɗiɗi mi rewi si mi naati ka awiyon! kono tawi faanndunnde maɓɓe nden ko hersingol lam tan! No tawanoo kadi e ko ɓe tampiniri lam sabbagol ko ɓuri 24h (jamɗe 24) ko adii mi heɓude awokaa… ko ɓe lamndii lam kon fof hari mi yiidaali e awokaajo am on. Eyyo...ko wano non.......ɓaawo men waɗude 24h e ko fawi ka ñiiɓirde poliisi ɓe ƴetti men ɓe naɓi men e kaso goo saɗtungo. Ɗon ko men ɗiɗo ɓe soki nder cuurel (cellull) gootel, hurgo ngon no ka kine amen, ɓe soki men ɗon haa e asewe kiikiiɗe ɓe ñaawi men ɓe acciti men e hoore sarti, ɗum yo men artu e alkamisa ñannde 15 Duajmbar 2011 ka ñaawirdu maɓɓe Pari, ɓe ñaawita men ɓe annda si ɓe sokay men e si ɓe yoɓinay men. Peeral: Men yettii ma sanne yo Moodi Saajo! Ko faalaɗaa ɓeydugol e yewtere nde’e? Saajo: Ko min ɓuri weltaade! Awa mi anndintinay jamaa on konngol on wi'unooɗo wonde “kaso ko suudu jammbareeɓe kono wonaa ka cukaagu feƴƴintee!”, e kadi annden añbe ɓen faalete hulɓinde en, kono ta en hulu, goɗɗo ko waawi ko warugol ma kono o waawataa naadude ma yiite malla aljanna. On jaaraama. www.peeral.com |
Saajo yo Alla wallu on ka nyaawoore haa hetton goongaaji mon dhin.
Sikke alaa aan e kala annditunoodo daranaade goonga mum e nder ngal wiiroowal, hidon fotdi e teddungal haa poomaa, sabu neddo ko ndimu, o yi'ataa ndimu makko no yoolee o joodoo e jalugol maa welsindagol.
Yo Joomam yobe ko moyyi haa poomaa, yo Joomam wallu on haa foolon bee toonyoobe.
Min on, mi yahrataa Air France han-kadi, fannii no woodi wiirooje goo yahooje ka mi faalaa ton. Ko nde wootere mi yahdi e mabbe Afriki, kono jooni mi anndii ko be ganyo baleebe, sabu ko e toonye kon ko yawti e hoore moodon wadaa...
Yo Alla wonan en Ballo, yo Alla beydan en fiira e fehre...
Mi yettii on fow.
Immoden daranoden hakkeeji men si wonaa dun ko nii luttirten haa maayen!
A yi'ataa Aarabuube no wadee dun sabu Portoobe ben no anndi be yottoto, neeba maa yaawa.
Enee ko wadi enen kadi en yottotaako, tentinii non bee faranseebe be anndu-daa ko e lakkere Afrikyankoobe nden wuuri, jemma e nyalorma?
Onon bee daraniibe hakkeeji moodon on jaaraama fota, Alla Jooma jonnitay on goongaaji mon din nyannde yahu-don ka nyaawirdu paris.
Yo Alla dannde sagu aybe maa, O okke poolal e kisal.
Banndiraabe meeden wonnoobe nder kaa diwoowa (avion) on njaaraama no-feewi. Peeral jaaraama no feewi, tawde oo kabaru winndaaka e mejaaji tuubaakoobe, so wonaano Peeral en mbaawaa humpitaade ko joli e nder kaa diwoowa.
Beyden tiidnaare, wata kulen hay huunde, hay gooto, so wonaa Alla Bajjo Joom baawde made oo.
Eee monee. Wata en jabhu toonye few non.
Hondum wadi hibe habbira en wa kulle?