|
04/03/2010 Laamɗo leydi Sarlon ndin, Dr Ernest B. Koroma toɗɗike hecci-hanki nyannde 02/03/2010 Hooreejo Lenyol Fulɓe. Toɗɗaaɗo on woni Mawɗo Nuɗal ɓooymaajo (former Chief Justice), Dr. Abdulai Timmbo, o toɗɗaama wonde Hooreejo wonande Nokkuure Hiirnaangeere (Freetown), ko wonɗo Hooreejo e nden nokkuure kala woni kadi Hooreejo lenyol ngol fow, sabu hooreeɓe dowri luttuɓe ɓen fow ko e les makko wonata. Yimɓe ɗuuɗuɓe meeɗiino lamnditaade yo jiidal men e Dr. Timmbo ngal Alhajji Jallo yuɓɓinnoo e 2008 saakite fahin e Peeral yimɓe jannga, teeŋtii non nde tawnoo Fulɓe Sarlon wonaa yimɓe anndaaɓe, hay hakkunde Fulɓe luttuɓe ɓen, alaa ko haali hakkunde leƴƴi goo. Jooni mo janngii ɗum ɗoo maa faamu heen seeɗa ko yowitii e Sarlon, e ko Hooreejo Lenyol Fulɓe daranii, haa yottoo non e wano Dr. Abdullaay Timbo, mo sukaaɓe fow faalanoo yo toɗɗe e ndee ɗoo darnde.
Pooɗondiro fii hooreyaagal lenyol Fulɓe ngal ka Nokkuure Hiirnaangeere (Freetown) towii, ɓaawo nde Alhajji Almaami Baaba Alii faatinoo. Fewndo Baaba Alii faatii nyalnde 17 Morse (July) e hitaande 2008, hari fop hino deƴƴi. Lewru feƴƴi, hooreyaagal ngal wonti tiitoonde yeewteteende ka luumooji, ka juulirɗe, ka nder adoowal huɓindiingal (public transport), ekn... Haa wa ɗoo, ko yimɓe ɗiɗo tawaaɓe e foolotiro ardungal nagl lollini faale maɓɓe fii jullere wulnde nden. Kanɓe woni Alhajji Mohammed Bah anndiraaɗo Texaco e Dr. Abdulaay Baabagalle Timmbo Hooreejo Nunɗal Fowtiiɗo e wonnooɗo Yeesoojo PPRC on. E lewru Korse 2008 peŋgal ardiniraangal Alhajji Momodu Munu hiwroyino laawol ka Tiiɗankaaku Makko, Dr. Ernest Bay Koroma wondema ko Dr. Timmbo woni himmirɗo maɓɓe ɓurnoraaɗo fii jullere hooreyaagal ngal. Ɓaawo ɗum balɗe, peŋgal goo ardiniraangal Hasan Bari hiwroyii fii Alhajji Texaco himmirɗo maɓɓe on, ka Teddinaaɗo Daawuuda Kamara, Jaagaro Haajuuji Nderndeeji, Ɗowngu Gaalal, e Ɓamtaare Dowri. Alhajji Texaco woniino Cukko Hooreejo Lenyol Fulɓe ko ɓuri duuɓi sappo e jowi (15) jooni e les -Alla hinno- Alhajji Siree Wuuri e Alhajji Baaba Alii. Kadi Texaco gollii wa yeeyoowo petrol ɓamtiiɗo e nder laydi ndin. Ko e Diiwal Kono o fuɗɗori gollangol Texaco Petroleum Company, jooni himo golla e innde Safecom Petroleum Company. Hooreejo Nunɗal Fowtiiɗo Dr. Timmbo ko innde ɓeynguure hittunde e nder leydi ndin. Ko e hitaande 1982 o feenyi e ndaygu dawrankeewu ngun, fewndo o dartii Temu Bangura fii laamu, yonta laamu fedde-wootereewu APC ngun. Fahin Dr. Timmbo gollii wa Hooreejo Nunɗal ko adii o fowtaade e jolal (nuwambar) 2004 e duuɓi 65 makko. Ɓaawo ɗum o toɗɗaa wonugol Yeesoojo Ngoomu Winndagol Feddeeji Dawrankeeji (CPPR), darnde nde o gollani ko raɓɓiɗi sabu fooyugol makko. Alhajji Jallo fellitiino yiidugol e koohooɓe ɓen ɗiɗo e 2008 fii anndugol ko waɗi hiɓe faalaa ardagol lenyol maɓɓe ngol. Ka aranum o humpondiri e Alhajji Texaco Bah. “Alhajji, hara on faalete rokkude lam jeewtidal ko yowitii e Hooreyaagal Fulɓe ngal?” Alhajji tefi. “Enee, mi wi’ataa eyyo maaɗum oo’o, haa yiiden,” Texaco yeetii Alhajji ka noddirgel. Alhajji neeɓinaali hay seeɗa, o wii mo ka noddirgel wonde o hewtay ka yiilirde makko Lihtfoot Boston ndeya nyalnde muuɗum,” Seydi Bah jaɓi. Nyalaande hikkiinde ɗon nden Alhajji naati ka yiilirde Texaco e dumunna fottanaaɗo on. Tawi Texaco hino jokki janngugol Qur’aana on. O fadii leƴƴanɗe seeɗaaje, ɓaawo nde o so’unoo darorde ka janngugol koohoojo on, o hiwrii mo “On nyallii e jam Alhajji en,” On jaabori moose: “A weetii e jam, ɓiɗɗo am.” Koohoojo lamndii “Ko honno mi wallirte?”, ko adii Alhajji hunaade hoore mum. Alhajji hunii hoore mum, anndintini mo yeewtere maɓɓe feƴƴunoonde nden ka noddirgel. O maaki: “Ko toolii maa,”. Nde Alhajji etinoo yaltingol kuuje mum jaayndankeeje ɗen, koohoojo on lamndii mo yo o sabbo. “A waaway sifanagol lam honɗum yiɗɗaa yo en yeewtu ado a waɗude lam e lefol?” Alhajji jaabii: “Ko haɗata,”. Ɓay Alhajji raɓɓinɗinanii mo, o maaki: “Yaafo lam yo ɓiɗɗo am. Mi sikkaa mi yeewtete hannde. Kono pellet mi yeewtoyte tuma mi henndi ko mi faalaa kon.” Nde Alhajji lamndinoo fii honɗum, o ɓeyditi: “Soobee mi faalaaka yo a sikku miɗo anyi yeewtugol jaaynirɗe. Miɗo teddini jaayndanke en, kadi pellet mi yeewtoyte nyannde goo,” o yeewtiri no newori. Alhajji felliti anngal ɓittingol mawɗo on ka sera. O naati ka werlaa makko kisan o noddi Dr. Timmbo. Ɓaawo hunagol hoore makko, o tefi: “Ko an woni Alhajji Jallo yeewtidoowo e jaagorɓe ɓen wonnde-wonnde?” Alhajji jaabori teŋtingol. Dr. Timmbo maaki : “Ko toolii maa tuma kala,”. Ko kisan Alhajji dogini, feewni yet faade ka galle makko Murray Town, hedde Freetown Hiirnaange. Ka hewtugol makko, o tawi sonnaajo kecco labaaɗo, mo o anndoyi ɓaawo ɗum wonde ko o jiwo Dr. Timmbo. Alhajji hiwrii mo, o hiwritii e Fulfulde (Pulaar) “A nyallii e jam koto,”. Nde Alhajji lamndii fii baaba-en makko, fahin o jaabitii e Fulfulde. Alhajji lamndii si o haalataa Kiriyon. Jiwo on henkiti jaleeɗe. “Miɗo waawi haalude Kriyon. Kala mo mi sogitii ko Pullo miɗo yiɗi haalangol mo Fulfulde. Kadi, baaba-en amen yiɗaa nanugol meɗen haala Kiriyon ka galle amen. Himo ekkintini men haalugol ɗemngal amen ngal,” o wii ɗum e Kiriyonre laaɓunde pos. Konole, o jonni Alhajji jullere, hojomaaji jowi ɓaawo ɗum, Dr. Timmbo yalti, kanko e Alhajji Jallo ɓe fuɗɗii jeewtidal nagl: Ko nii ngal yahri (janngu winndannde: Ko yowitii e Hooreyaagal Lenyol Fulɓe Sarlon): |