|
04/03/2010 Laamɗo leydi Sarlon ndin, Dr Ernest B. Koroma toɗɗike hanki nyannde 02/03/2010 Hooreejo Lenyol Fulɓe. Toɗɗaaɗo on woni Mawɗo Nuɗal ɓooymaajo (former Chief Justice), Dr. Abdulai Timmbo, o toɗɗaama wonde Hooreejo wonande Nokkuure Hiirnaangeere (Freetown), ko wonɗo Hooreejo e nden nokkuure kala woni kadi Hooreejo lenyol ngol fow, sabu hooreeɓe dowri luttuɓe ɓen fow ko e les makko wonata. Yimɓe ɗuuɗuɓe meeɗiino lamnditaade yo jiidal men e Dr. Timmbo ngal Alhajji Jallo yuɓɓinnoo e 2008 saakite fahin e Peeral yimɓe jannga, teeŋtii non nde tawnoo Fulɓe Sarlon wonaa yimɓe anndaaɓe, hay hakkunde Fulɓe luttuɓe ɓen, alaa ko haali hakkunde leƴƴi goo. Jooni mo janngii ɗum ɗoo maa faamu heen seeɗa ko yowitii e Sarlon, e ko Hooreejo Lenyol Fulɓe daranii, haa yottoo non e wano Dr. Abdullaay Timbo, mo sukaaɓe fow faalanoo yo toɗɗe e ndee ɗoo darnde. Ko nii jiidal ngal yahri:
Alhajji Jallo (AJ): Mi faamii wonde a fennyinii fii darnde Hooreejo Lenyol Fulɓe, Nokkuure Hiirnaangeere, hiɗa anndi himmirɗo goo fii ndeen darnde? Nunɗal Timmbo (NT): Haa ka mi anndi ɗon, yimɓe ɗiɗo hino pooɗanaade nde, Alhajji Texaco e min. AJ: Honɗum dunyu maa fii pooɗanagol ndee darnde? NT: Ko yahata jonte nayi maa wano mum feƴƴii, Fulɓe limtilimtinɓe e nder Nokkuure Hiirnaangeere nden seenike ka am maakii hiɓe seenii e innde Fulɓe Nokkuure Hiirnaangeere nden. Ɓe ardi e peŋgal hiɓe e nder hedde jippuuje 40. Nde ɓe seenii, mi toolni ɓe. Ɓe maakani lam hiɓe seenii ka am addori nulal, nulal ngal wonnoo ko yo mi lomto ɓe wa Hooreejo Lenyol Fulɓe e Nokkuure Hiirnaangeere nden. Tigitigi on ɗum waɗi mi marti, kono ɓaawo miijitagol e ɓaawo nde ɓe yottini nulal ngal, mi faami ko honɗum waɗi hino haani ka mi wonana fii darnde Hooreejo Lenyol Fulɓe. AJ: Hiɗa anndi ko waɗi hiɓe tamƴinii ko a neɗɗo ɓurɗo foddude e lomtagol ɓe? NT: Ɓe jogaaki oon seede few...Immorde e tonngol golle am ɗen, ka aranum tawde miɗo e nder ndii leydi ko ɓuri duuɓi cappanɗe tati wa eekitotooɗo laabiyankeejo (legal practitioner), ɓaawo ɗum wa Nyaawoowo Nyaawirde Hakkundeere nden, iwi ɗon mi woni Nyaawoowo Nyaawirde Toownde nden, ka sakkitorum mi woni Hooreejo Nunɗal ngal, innde am nden tuunaali. Hiɓe hoolii wonde mi newnay gollangol ɓe wa Hooreejo Leñol Fulɓe. Mi waaway daranagol fodde lenyol Fulɓe e fodde Sarlon no huuɓiri. AJ: Mi faamii wonde 72 ardo senngo (Section Chiefs ) e 12 ardo suɓorde (Constituency Chiefs) hino woodi , denndaangal maɓɓe hawray ardiiɓe 84, e Yeesooɓe ɗiɗio gollidooɓe junngo-e-junngo e Hooreejo Lenyol Fulɓe on. Hara ɓen tawano e ngal penngal, kaa hari ko ɓe terɗe woowaaɗe, jeyaaɗe e lenyol Fulɓe ngol? NT: Woɓɓe e maɓɓe, wano no ɓe hunoraa non, ko Ardiiɓe Cenɗe. AJ: Hara hiɗa tamƴinii wonde keeweendi Ardiiɓe Cenɗe ndin hino wonan maa? NT: Miɗo hoolii wonde miɗo mari keeweendi Ardiiɓe Cenɗ ɓen ɓaawo am, tippude e ko yimɓe woni e haalugol e gollugol kon. Awa ko huunde wootere wonnoo ton, hari hiɓe aani ta mi ronku jaɓude noddaandu maɓɓe faade e ndee darnde. No mi nunnirannoo ɓe, ɓe fuɗɗii ardude cente cente. Heewɓe e maɓɓe, miɗo hoolii hino faalaa ɗum; ɓe yi’ii sabu ko ɓe semmbinira lam. Hiɓe yiɗi yahrugol lenyol ngol yeeso, ɓamtaare maggol, Sarlon kadi hino haani dillude; hiɗen haani yahrugol yeeso.Hiɓe tamƴinii kadi wonde mi waaway lomtagol ɓe no haaniri. Hiɓe hoolii ko min woni mo ɓe semmbinta , mo ɓe wonata ɓaawo mum on. AJ: Mi faamii wonde yoga e balɗe feƴƴuɗe ɗen, a yiiduno e Tiiɗankaaku Makko, Laamɗo leydi ndin Dr. Ernest Bay Koroma. Honɗum o wiino maa, honno jaɓɓo ngon waɗirnoo? NT: O yewti men wonde himo weltii ko tawi kon Fulɓe ɓen ko yimɓe ɗoftiiɓe laabi. Awa himo torii men fii gollidugol, ɗaɓɓana jiiɓuru ndun jiɓtere. Ko kanko toɗɗotoo kono ko tippude e diisondire o toɗɗorto Hooreejo on. Ɓaawo diisondire ɗen, o toɗɗoto neɗɗo mo o tamƴinii hino gayna gollidugol e laamu ngun kadi gollida e Leñol Fulɓe ɓen e mbaadi huuɓundi fii toownugol darnde maɓɓe nden wallitoo kadi Sarlon. AJ: Ko honɗum e ko hesɗi addantaa lenyol Fulɓe si a toɗɗaama? NT: Ka fuɗɗagol miɗo sikki wonde hiɓe ɗuuɗi. Mi reerɗinay musiɓɓe men rewɓe e worɓe e newnangol ɓiɓɓe maɓɓe ɓen ɓe naata janngirde. Wonɓe ka janngirde ɓen, en etoto duñugol ɓe ɓe yaha e tolnooji toowuɗi. Wonɓe njananiri ɓen, en etoto hirjingol e artugol ka maɓɓe golla e nder Sarlon, fii wallitagol yimɓe men ɓen e ɓamtugol leydi ndin. En sincay kadi goomuuji yeru goomu pinal e tawal, haa teeŋtinii non goomu fii laabi. Hiɗen haani dartanaade yimɓe men ɓen si tawi ɓe toonyaama. Ɗum ko ko waɗɗii en non, daranagol ɓe haa mi yi’a hiɓe waɗanaa nunɗal ko ko waɗɗii lam non. AJ: Yoga e Fulɓe hino wullitaade wonde meeɗii hoyneede ko feƴƴunoo. Si a toɗɗaama hooreejo ko honɗum e pehe addataa, fii uytugol ngol yawegol Fulɓe e nder ndii leydi, maaɗum ittaa nden yawaare fes? NT: Pellet mi waɗay kala ko haani fii uytugol ɗum. Si en waawaali ittugol ɗum haa laaɓa pos, mi etoto no ɗum uytora. Mi yiiltete duuɓi noogay ɓaawo ɗoo maaɗum wano ɗum, fewndo yimɓe wonanoo e nanngeede, Fulɓe hari hino nanngiree no nanngiraa woo fii jiiɓuru fergu, tawi maa men ukkitoo heen. Ko min wonnoo laabiyanke adiiɗo dartaade haa tiiɗa, tawtude woɓɓe goo men waawuno porɗingol ɗum. Mbaadi waɗugol ɗum non, ko yo en yeewtu Fulɓe ɓen yo ɓe ɗofto laabi ɗin. AJ: Dr. Timmbo, mi lamndotono ma fewndo wonnoɗaa Hooreejo Nunɗal honɗum waɗnoɗaa fii wallugol no nunɗal ilira e ndii leydi, e holɗum tigi tamƴiniɗaa leñol maa ngol annditirete? NT: Wa Hooreejo Nunɗal, mi gollii ko ɗuuɗi fii wallitagol Fulɓe. Si ɓe heɓiino keesiiji ka nyaawirde, mi fellitayno wonde ɓe heɓii nunɗal e majji, kono ɗum wonaano fii Fulɓe tun, ko leƴƴi ɗin fop mi wonnoo waɗande ɗum. Ko ɓaawo wolde murtaldu nden mi ari; ko min adii wonde Hooreejo Nunɗal ukkitiiɗo e mahitugol yuɓɓo nunɗal ngon e nder leydi ndin foppet, e dow ballal UNDP e DFID. Men waawuno nyiiɓingol nyaawirɗe ɗen, nyaawirɗe fuɗɗii gollugol. Ado ɗum, hari hiɗa mari nyaawirde e nder Putloko, hara tawtude Fulɓe ɓen; yimɓe hino itteede Kabala addee Putloko, ɓe tilfoo ɗon. Mi miijii wonde ɗum hino boni, awa men waawuno nyiiɓinde no yaawiri nyaawirɗe e nokkuure nden tigiri, men nyiiɓini Yiilirde Nunɗal Jam nden (Office of Justice of the Peace) fii wallitagol nyaawirɗe ɗen e yaawnanagol nunɗal. Dillidingol nyaawirɗe ɗen nde wootere, fahin men yi’i wondema nunɗal hino ɗon tawtude Fulɓe ɓen, wonaa non ko heertanii ɓe kanɓe tun. Ko Sarlon mi waɗani, kono mi fellituno wonde Fulɓe ɓen kadi naftoray wano no leƴƴi luttuɗi ɗin naftori non. AJ: Fahin non, accu mi lamndo maa ko waɗataa Fulɓe ɓe ɗoftotaako lelɗi e laabi ɓen, no gasa. NT : Ko janngingol ɓe wonugol ɗoftotooɓe laabi mi adorta waɗugol. Ɓurɓe ɗuuɗude e maɓɓe ɓee wonaa bonɓe. Ko tawde tun ɓe anndaa ko woni laabi ɗin. Hino wa’i wano min mi yaha Gine, e hoore ko mi janngi kon fow, si mi anndaa laabi ɗin ton, weeɓantaa lam wontirgol ka senngo labbi moƴƴungo ngon. Awa fii ɗum men wallay ɓe, ɗum wonay muraadu ndu geese ɗiɗi; men wallitoto ɓe wonugol ɗoftotooɓe, kadi men wliitoo baawɗe ɗen fii rokkugol ɓe nunɗal. AJ: Hara hiɗa yeewtude Fulɓe ɓen yaasi Freetown, wano ka diiwe, fii yiɗde ma lomtagol ɓe e tolno ngenndiyankeewo? NT: Mi yeewtii ɓe, woɓɓe hino noddude. No ɓe heɓirnoo humpito ngon wonde miɗo faalaa ardagol ɓe, ɓe weltii, Fulɓe goo humpondirii e am immorde Amerika, immorde Orop, alaa ko haali Sarlon. Hiɓe jeejude lam yanndi taa rutto, wota a yiilto, himen hatojini e sugu maaɗa, himen hatojini e karallo hara en waaway nawrugol lenyol Fulɓe ngol yeeso, Sarlon kadi naftoroo heen. AJ: Awa hino wa’i wa si a yaltaali Freetown gila ndee huunde fewndii? NT: Mi yaltaali taho ɓay meɗen sabbii fonndugol pehe. AJ: Fow hino anndi wonde a waawataa foolotirde fii sugu nden darnde e leydi ndin hara a maraa kaalisi. Kori hiɗa mari jawdi yonoori fii ronnditagol ndee huunde tigi? NT: Enee, miɗo hoolii mi waaway etagol. AJ: Dr. Timmbo, kori hiɗa tamƴinii hiɗa lolli? NT: Miɗo hoolii miɗo lolli. AJ: Haa honto lolluɗaa? NT: Miɗo lolli fota. AJ: Ko a nyeenyo pinal Fulɓe? NT: Ko mi nyeenyo pinal Fulɓe ɓay mi wonii Sarlon ko ɓuri duuɓi cappanɗe tati, kadi ko adii mi yahude England mi wonduno e baab’am hay fewndo mi yalti Bo School, mi wonduno e baab’am duuɓi jowi. Ko baab’am wonnoo Hooreejo Fulɓe arano on e nder Diiwal Bombali. Mi gollani mo duuɓi jowi, waɗi mi humpitii no o jogori Fulɓe ɓen non. O gollanno Fulɓe ɓen e leydi ndin ko aldaa e nganyaneendi. Ɓaawo ɗum, ɓay o faatike, kaawu amen Moodi Aagibu Jallo tippi e batte makko ɗen. Kanko kadi o waɗiri non, o meeɗaali tampinde Pullo. Baab’am meeɗaali tampinde Fulɓe haa ɓe faatii. Awa ko gootum ɗum, mi fonndaa tampingol Fulɓe, walla ɗaɓɓira ko’e maɓɓe ɗen jawdi, wonaa ɗum fes. Ko teddungal ngal e ɓamtal ngal woni ko mi hittini fii mum. Si en heɓii ɗum, haray Sarlon kadi heɓii. AJ: No baaba en maa innetee? NT: Alhajji Almaami Wuro Timmbo. AJ: Dr. Timmbo, a meeɗii wonde Hooreejo Nunɗal ndii leydi. A wonii fowtiiɗo jooni kadi hiɗa pooɗanaade sugu ndee darnde. Fulɓe ɗuuɗuɓe hino miijoo wonde a pooɗantono darnde leydi wonnde ɓurnde toowude hara wonaa Hooreejo Fulɓe. Kori a sikkaa ɗum hino wa’i wano ɗuytaare dawrankoore? NT: Men yiirataa ɗum wano non. Mi rokkii ma sabuuji ɗin, a yi’ii ko waɗi miɗo faalaa wallugol. Ƴetten no laamɓe leyɗe goo fewndori non, hooreeɓe jaagorɗe (prime ministers) leyɗe goo. Ko neeɓaali koo, Putin jippike. AJ: Fado yo Dr. Timmbo, ko Putin mo Roosiya on faandiɗaa? NT: Eyyo. Putin jippike immorde darnde Laamɗo faade e Hooreejo Jaagorɗe. Nder England hari Harold Wilson ko Hooreejo Jaagorɗe nantuɗo innde. Edward Heyt kadi woniino nantuɗo innde, ɓe ruttii ka batirdu ɓe woni ka julle ɓaawooje. Hiɓe hoolinoo ɓe waaway waɗande leydi maɓɓe ndin goɗɗum. Yahren Amerika. Ƴettu Jimi Katar, Laamɗo D.R feƴƴuɗo, hiɗen anndi ko o woni e waɗude kon e kelɗingol doguduuji cuɓeyankooji e winndere nden foppet. Ƴetten Klinton ko ɓuri hesɗude kon, himo jinndude e nder nokkuure nden fop ngam etagol uyta emmbere raaɓugol HIV nden. Ɓee hari ko laamɓe ɓe jippike e ngoo ɗoo tolno. Mi sikkaa goɗɗum hino boni e ɗum. Awa, si mi woniino Hooreejo Nunɗal, yimɓe tawii fahin hino faalaa yo mi ɓeyditu keɓal maɓɓe ngal, kadi waɗirgol non hino ɓeyda Sarlon, mi sikkaali ɗum ko ɗuytaare. AJ: Holɗum wonnoɗaa e waɗugol gila fowtiɗaa? NT: Lamndal hittungal fota Alhajji. Gila mi fowtii, miɗo yaha Lungi, miɗo etora wano ɗuuɗuɓe e Fulɓe ɓen, wano baab’am e kaawu am, mi heɓi wuro. AJ: Holɗum faandiɗaa e “wuro”? NT: Nokkuure ka na’i ne’etee. E ngoya senngo non, miɗo waɗa naakoore. Mi ƴetti ekaruuji leydi fii waɗugol naakoore, ko ɗum mi woni e waɗde yaha ara golloygol ton. AJ: Gasii, yo mi lamndo ma ɗum ɗoo, ko holnde tuma tigi fowtiɗaa, e duuɓi honɗi? NT: Mi fowti e jolal (nuwambar), 2004 e duuɓi 65. AJ: Dr. Timmbo, si a hayrii e ɗee toɗɗe ɗoo tigi, hawritii Tiiɗankaaku Makko, Dr. Ernest Koroma, toɗɗike ma wa Nulaaɗo Heertiiɗo fii lomtagol Sarlon ka yaasi, a jaɓay ngal geɗal? NT: Enee, wota en lummbu ƴanngal ngal ko adii en hewtude ton. Sabboɗen haa hewtoyen e nden toɓɓere. Ko ɗum pet mi waawata wi’ugol fewndo ɗoo. AJ: Ɓaawo fowtaare maa nden, a woniino Yeesoojo Goomu Winndagol Feddeeji Dawroyankooji ɗin (Political Parties’ Registration Commission). Ko waɗi folliɗaa e ngun goomu? NT: Ko woni sabu mi follaade ko nawnaare, hari miɗo England fewndo mi follii, ɓay tawno ko maa mi wona happu juutungu fii nyawndagol, elle hiɓe hatonjini e am fota e nder Freetown fewndo ɗon, tawi ko maa mi hollita follagol am ngol.Miɗo anndunoo wonde si mi waɗaali ɗum taway miɗo tonngi dogudu cuɓe ɗen. AJ: Jooni hiɗa e jam Dr. Timmbo? NT: Hayfii fota jooni. Miɗo yeɗɗi ko yoni, miɗo waɗa jolda ƴawra. AJ: Ko honɗum e karallaagal tamƴiniɗaa hiɗa jogii ko juro maa on, Bah Texaco jogaaki? NT: Enee, Alhajji Jallo, mi faalaaka haalugol, mi gaynii yeewtude ma ko mi mari kon, e ko mi waawi waɗugol kon. A anndiray oya tippude e CV makko on, hawtindir CV-ji ɗin ɗiɗi on tuma a waaway yiide si tawii ko serti hino ton hakkunde gorko on e min. Miɗo hoolii non serteendi mawndi hino ton. AJ: Yewtugol fii CV, hara a faalete haalangol mofte ɗen fii hoore maa? NT: Ka fuɗɗoode mi janngii Bateboi Primary School (Janngirde Mateboy Leyleere). Gila Mateboi mi yahi Magburaka Secondary School (Janngirde Maburaka Ɗimmiyankoore) fii worɓe. AJ: Mateboi, ko e nder Diiwal Bombali? NT: Eyyo. Ko menen udditi Magburaka Secondary School. Gila ɗon, mi yahi Bo School (Janngirde Bo). AJ: Munyo lam, Dr. Timmbo, a wi’ii a udditii Magburaka Boys School (Janngirde Worɓe Maburaka). Hara hiɗa faalaa yeewtude lam tonngoode jaɓegol ma? NT: Tonngoode jaɓegol am Boys School ko 115; Mateboi 32 e Bo School 1077. AJ: Min kadi mi yahii Boys School kono mi faalaaka jonnugol ma tonngoode am Boys School nden. NT: (Himo jala) gasii. Yo mi jokkito. Ɓaawo mi accitii Bo School, mi gollani baab’am duuɓi jowi e njeeygu, ko non mi waawiri faamude tawe e naamuuji Fulɓe ɓen. Gila ɗon mi yahi England. Mi waɗi ton Bak go’aɓo e Bak ɗiɗaɓo. On tuma mi waɗi LLB, LLM e PHD e nder London. On tuma mi waɗi Bar on e nder London. Ko Honourable Society of the Inner Temple noddunoo lam ka Bar e hitaande 1967. Ɓaawo ɗum mi arti ka am kono tawi mi yonndinoraali tigitigi Majesteer ko mi waɗi kon ado mi artude ka am e hitaande 1969. Mi suɓii PHD on mi ruttii England ɓaawo nde mi ekkitinoo duuɓi sappo. Mi ruttii England mi timmini PHD am on si mi hooti galle. Mi jokki ekkitagol fii limoore duuɓi, mi toɗɗaa ka Nyaawirde Hakkundeere e hitaande 1987. Gila ka Nyaawirde Hakkunddere e 1987 mi yahi Nyaawirde Toownde e 1996 iwmi ɗon mi wonti Hooreejo Nunɗal Ndenndaandi Sarlon. AJ: Dr. Timbo, ko adii en rawnaade ngal jeewtidal, miɗo faalaa yo a yeewtu mofte ɗen no Hooreejo Lenyol toɗɗortee. NT: E ley laabi ɗin, hooreeɓe lenyi e nder leydi ndin hino toɗɗee immorde e Laamɗo on. Wonaa suɓagol non. Laamɗo on no mari baawal werlitaangal fii toɗɗagol kala mo o hoolii hino yonni hoolaare leñol ngol o jeyaa e mum ngol. AJ: Gasii, honɗum e nulal maranɗaa faso Fulɓe ngon e nder ndii leydi? NT: Nulal ngal mi marani banndiraaɓe am Fulɓe ko yo ɓe ndarndo lam. Miɗo jogii pellital. Miɗo yiɗi wallugol ɓe. Miɗo faalaa ɓeyditugol keɓal maɓɓe ngal kadi miɗo hooli e waɗrugol non, men waɗay ɓe ɗoftotooɓe laabi, kadi mi wallay faade e ɓamtugol Sarlon.. AJ: Ɓamtugol Sarlon! Dr. Abdullaay Baabagalle Timmbo mi yettii ma sanne fii ko yeewtuɗaa lam kon. Miɗo yelani maa ko moƴƴi. NT: Mi yettii ma sanne, Alhajji Jallo. Hiɗa waɗude gollal moƴƴal e nder ndii leydi. Konngol Peeral: Alhajji Jallo ko koolaaɗo arano, e halfinaaɗo kumpital ka Ambasaad Sarlon wonɗo Sawdi Arabiya. Ndee winndannde ko 21/10/2008 adii saakiteede e Peeral.com. Fulo: Saajo Bah www.peeral.com |