|
Banndiraaɓe tedduɓe, Peeral no addana on kawral mum e hooreejo fedde wi’eteende Association pour la Promotion de la Justice et de l’Education (APJE), tabitunde nder Beljik. Moodi Umaru ko feddeejo Tabital Pulaaku Beljik, joomiraawo semmbe e coftale ko laarani daranagol ɓamtal Afrikyankooɓe e ɗemɗe maɓɓe. O tawaama e yuɓɓinɓe koolol Fulɓe go’aɓol, ɗiɗaɓol, e tataɓol ngol Tabital Pulaaku Beljik yuɓɓinnoo e kitaaɗe, 2007, 2008, e 2009. Ɓiɗɗo lesdi Kmerun, himo yuɓɓina janngo mooɓondiral (konferansi) mawngal yowitiingal e Eldirdge Mohammadu, huutorɗo nguurndam fuu ngam ɓaŋtugo Fulfulde. O nodditii profeseerɓe ɗiɗo ngam yewtugo ko laarani kuuɗe oo Moodibbo –mo Alla hinni- yowitiiɗe e ɗemɗe Afrika, teeŋtii (musamman) ɗemngal Fulfulde. Jooɗo ɓaaro-ɗaa janngaa… nooto-ɗen noddaandu makko janngo e keewal.
Peeral: Jam weeti e maa! Yeewtu men mo woni Umaru? Umaru: Innde am Roufaou Oumarou, mi Kamerunaajo, e jooni miɗo ɗoo he Beljik. Mi janngii informatik haa Aachen Universty of Technology, lesdi Dotsland. Kuugal am hannde no yaaɓi dow kosɗe ɗiɗi: wakkere wootere nden miɗo huuwana hoore am fii ko laarani jokkootiral (communication); wakkere ɗiɗaɓere nden boo, miɗo huuwa haa (to) sincaandi (company) winndereyankeeri mawndi, hindi yeeya (sorra) sarwiisiiji informatik. Ko mi feddeejo Tabital Pulaaku Beljik, e miɗo ardii fedde wi’eteende Association pour la Promotion de la Justice et de l’Education (APJE), tabitunde nder Beljik.Nde’e fedde APJE, ko kayre yuɓɓinta mooɓondiral ngal he asewe waroore, ñannde 30/04/2011, ɗum hawray janngo. Peeral: Ko waɗi hiɗa yuɓɓina (organize) ngal mooɓondiral? Umaru: Miɗen yuɓɓina ngal mooɓondiral ngam yewtugo dow ƴami (lamnde) ɗiɗi: a) Ekkitugo ɗemɗe men ɗe finu-ɗen tawu-ɗen : ko ɗe sukkooje na (kaa) ko ɗe wallooje tawtindiral men he ko taarii en ? b) Mo wi’etee Eldridge Mohammadou ? E no janngirten kuugal maako ? Peeral: Mo woni Eldridge Mohammadou? Umaru: To min timminii mooɓondiral ngal, mi yeewtay ko laarani Eldridge Mohammadu - Allah yaafu mo - kanko wonnoo janginoowo e wiɗtotooɗo Kamerunaajo. O dañaama hitaande 1934 nder Garwa (Kamerun), o eggitii hitaande 2004 o yahi Mayduguuri (Najeeriya). Kitaaɗe sakkitiiɗe he o laatii jannginoowo nder University of Maiduguuri, Najeeriya. Moodibbo Eldridge meeɗaama lamndeego innde nde o ɓuri yiɗugo, o jaabii: noddeeyam “Wiɗototooɗo Mbororoojo ‘le chercheur mbororo’)”. Minen ñalooma asewe waroore nde’e, janngo, himin faalaa yuɓɓingo maanditaare oo Moodibbo “Wiɗtotooɗo Mbororoojo”. To min timminii tan mi yewtete dow maako ko yaaji. Peeral: Ko woni njuɓɓudi (taskaram) mooɓondiral ngal? Umaru: Mooɓoondiral ngal ko to Cultureel Centrum De Pianofabriek he bolol (street/rue) wi’eteengol Fortstraat 35 1060 Buruksel. Mo yiɗii ɓeydugo faamugo ko ɗuuɗi, yo o janngu: http://www.oumarou.net/index.php?aid=2438 Peeral: Ɓe woni yewtooɓe (speakers) he maggal? Umaru: Yewtooɓee ha magga ko ɓe ɗiɗo: a) Moodi Thierry Amougou, Kamerunaajo jannginoowo to jaaɓi-haaɗtirde wi’eteende Universite Catholique de Louvain (UCL), o yewtay ko laarani toɓɓere ɗiɗaɓere nde: Ekkitugo (walla ekkitol) ɗemɗe men ɗe finu-ɗen tawu-ɗen : ɗe sukkooje na (kaa) ko ɗe wallooje tawtindiral men bee ko taarii en? b) Moodi Christian Seignobos jannginoowo to Montpellier, o yewtan ko laarani toɓɓere aranere: Mo wi’etee Eldridge Mohammadou ? E no janngirten kuugal maako ? Kanko Christian Seignobos ko o Faraanseejo, o huuwidii bee (e) e Eldridge Mohammadu duuɓi cappanɗe, o meeɗii jooɗaago o janngina nder Kamerun, haa Marwa, Garwa, e Ngawndere. O ekkitii wolwugo Fulfulde, himo waawi wolwugo nde. Peeral: Ko ngal mooɓondiral nafata Fulfulde? Umaru: Min mi laarii (yi’ii) nafooje ɗuuɗɗe bano: - Siftorgo Fulɓe men mawɓe eggitiiɓe, he ɓen nafuɓe leñol men, - Faamtingo Fulɓe ɗemngal men ngal, ko ngal teddungal, fahinta see (maa) ngal jannginee ɓikkoy me’en, - Wallugo derɗiraaɓe men Fulɓe laarugo (e jogaaji men ɗi mawɓe men accani en ngam ɓaŋtugo ɗemngal men, - Faamtingo derɗiraaɓe men to a ekkitinaayi ɓikkoy maa ɗemngal maa ko an woni sukkoowo janngo ɓikkoy maa. Peeral: Konngol maa timminirgol he ko miili-ɗaa he Peeral? Umaru: Yo mo Allah waawni fuu, miɗo yelii o (w)ara o nana gewte ɗen. Mi yettii Peeral, mi yetti maa aan Saajo. Ko miilu-mi ndaa Peeral kam, Peeral no jokkitoo kuugal mum ngal. Peeral: Peeral yettii ma masinta. Umaru: Mi yetti gollanooɓe Peeral fuu, yo Allah waɗu barka he mooɗon. www.peeral.com |
ko siddhomon on : Ahmed Oury bah nikname : Madbase1
Mi weltike fota e dee golle de yubbin-daa.
Ko Binta Briksel
Mi weltike fota e dee golle de yubbin-daa.
Ko Binta Briksel
Men weltike e golle mon moyye den.
A jaaraama sanne.
Saajo Bah