Ñalaande pinal Tabital Pulaaku hollirii Janngirde Cerno Sammba Mommbeya Antwerpen PDF Print E-mail
Wednesday, 20 July 2011 07:32

Banndiraaɓe tedduɓe,

Ñannde 09/07/2011, fedde Tabital Pulaaku Antwerpen yuɓɓinii golle mawɗe toownayɗe Fulfulde (Pulaar) e pulaagu. Alla walli muraadu ndun yawti e hoore jam moƴƴere. Miɗo etoo sifanaade on seeɗa no golle ɗen yuɓɓiniraa, e yoga e coftale waɗaaɗe. Mi sifoo kadi seeɗa fii ngal duɗal inneteengal Janngirde Cerno Sammba Mommbeyaa.

Yuɓɓingol ñalaande pinal

Ko feddeeɓe Tabital Pulaaku Beljik, salndu Antwerpen haaldi fotti fii yuɓɓingol ñalaande pinal go’aɓere, tawi faandunnde ko etaade yiitindinde Fulɓe wonuɓe e ndee saare e seraaji mayre, haa ɓe waawa anndude ko pottal e potal e artude ka finaa-tawaaji men woni ko toownata leñol men ngol, sabu ko si Fulɓe fottii si Fulfulde ɓamtoo, ɗemngal ngal janngee, ngal anndee. Ko on tuma yimɓe ɓe wonaa Fulɓe jonnitata Fulɓe teddule ɗe ɓe haandi.

Taariika Tabital Pulaaku salndu Antwerpen

Tabital Pulaaku salndu Antwerpen ko e duujal /maayuhu 2009 (31/05/2009) sincaa, ɗumle ko nde tawnoo Fulɓe hino ɗuuɗi e nder ndee saare Antwerpen e seraaji mum. Ɓiɓɓe Fulɓe hino jibineede e ndee ɗoo nokkuure nde tawetee wonaa e nder Fuuta jeyaa sakko tawa haalude  e faamude ɗemngal Fulfulde e pine men hino weeɓi. Ko ɗum woni sabu daraade yoga e hoɗuɓe e ndee saare fii sincugol (sosugol) sanlndu Tabital Pulaaku ɗoo. Ɓe jooɗii ɓe ƴettodi pehe haa ɓe fottani fuɗɗaade ndee huunde mawnude e golle, yawniinde e hunnduko.

Kono nde tawnoo ko Alla woni laamɗo, Nulaaɗo on (yoo his) ko o tedduɗo - Fulɓe wii: wakkilaare ko kaafa Alla ka mettataa - ɓe joɗɗini yeesooɓe, ɗum woni yiilirde siinoore ko ardoo, ɗaɓɓita pehe gaseteeɗe huutoreede haa nduu salndu heccuru yahra yeeso.

Janngirde Cerno Sammba Mommbeya

Ngal duɗal Cerno Sammba Mommbeyaa wonngal Antwerpen sincaa ko e lewru duujal/maayuhu 2006. Ka fuɗɗoode tawi ko diina kan e ko takkondiri e makka tun jangintee ton. Kono ko Alla waɗata kon saanga kala hino hawri; sabu ɓooyaali tawi “Cerno Pulaar” on hewtii e ndee nokkuure, o holli Fulfulde kadi hino waawi janngeede haa waawee. Men jaabii ko saɗi, kono meɗen humpaa. Ko on tuma men looti alluuje amen, men fofitii haa newɗi, men ɓadtii cerno.

 

Ko suka no wi’ee Abdullaahi Jallo woni sabu oo jannginoowo Fulfulde anndeede e ndee janngirde, sabu kanko e makko ɓe meeɗiino janngidude e nder janngirde no wi’ee Nuuriya wonnde e nder saare Seefaadu (Sarlon). Ñannde 25 jolal/nuwambar, 2006 kiikiiɗe ɓe ardi ka janngirde tawi humpaaɓe no jooɗii sabbii, on tuma cernoojo on firti deftere nden, e jaka tawi ko e soobee o woni, Fulfulde hino winndaa, hino janngaa. Menen tawanooɓe fow men jiñi, men weltii, men jaarni oo cernoojo mo innde mum weeɓi anndude hannde fewndo ka weetata niɓɓa ɗoo e nder fottirɗe (dente) Fulɓe, mo innde mum fuɗɗori (S) lannitorii (Jo) mo yettoore mum woni (Bah).

Nden ñannde ko yimɓe sappo e tato (13) tawanoo e ngol fiinagol, kamɓe woni: Mawɗo Laari Bari, Cerno Aamadu Tijjaani Jallo (yo Alla hinno mo yaafoo), Umar Bari, Abdullaahi Jallo, Cerno Ibraahiima Jallo, Mammadu Sellu Jallo, Jaylaa Bah, Alfaa (Jaari) Jallo, Muktaaru Jallo, Alfaa Umar Jallo, Aamadu Kenndaa Jallo, Ibraahiima Jallo, Buubakar Bah.

O toɓɓani men alkule Fulfulde (miɗo tawanoo e toɓɓanaaɓe ɓen nden ñannde), ɓay men hewtii finnditugol, men wii ko ciikuli (ndamndi) yiɗi kon caaka kadi hino faalaa. Men noddi cernoojo on, men holli mo e jaka dey jannde Fulfulde ko ko moƴƴi. O jaabitii men: hino yiɗi Saara, yiɗaa ben (baaba mum) Saara wonaa goonga. Si tawii ko goonga hiɗon yiɗi janngude Fulfulde, en jannginay kadi fayɓe ɓen, sabu ko kamɓe woni janngo men on. Nden men fuɗɗanii sukaaɓe ɓen kadi, tawi kala lewru ɓe janngay Fulfulde laabi ɗiɗi.

Ko non jokkiraa haa ka lewru jeeɗiɗaɓuru, morse/yuliyuhu hitaande 2010, gila nden ñannde, men ndaari men tawi janngooɓe ɓen ɗuuɗii (ɓe yahii ko hewti cappanɗe njeegoo) men waɗi janngooɓe ɓen gire nay (ado ɗum tawi ko gire tati). Tawi heewuɓe waawii limto Fulfulde, ɓe waawii winndude jannga. Men artiri jannde Fulfulde nden laawol gootol wonande sukaaɓe mawnuɓe (njanɗuɓe) ɓen, e laabi ɗiɗi wonande gire ɗiɗi ɓuruɗe joltude ɗen.

No woodi non kadi fannuuji jannginteeɗi e Fulfulde, wano fiqhu, hadiisi, e siira Nulaaɗo (saw), ɗum fow ko ɓaawo ɗi fireede waɗtee e Fulfulde, fewndo ɗoo yoga e ɗiin fannuuji no ittaa kono ɗi welsindaaka.Ko toppitii janngingol Fulfulde, ko Cerno Saajo Bah e jannganaakuuɓe makko ɓen yeru Demmba Soh, Cerno Ibraahiima Jallo, Mammadu Sellu Jallo, e Jaylaaniiyu Bah. No woodi jannginooɓe e ndee janngirde kadi, tawa ko toppitiiɓe janngingol ka fannuuji diina, yeru Alhajji Bayillo Bah, Ibraahiima Bari e ko wonaa ɓee ɗoo. E daɓɓa ko nii ndee janngirde woni etoraade haa e hanndeere ndee.

Yoga e ko waɗaa to ñalaande pinal go’aɓere ndeTabital Pulaaku Antwerpen

Ko goonga golleeji heewuɗi waɗaama fii no ndee ñalaande laatora. Mi etoo seeɗa sifaade ko waɗanoo yeru kala ko mi annditi (siftori). Fedde nden fuɗɗino eɓɓindaade (hebilaade) fii ndee ñalaande gila lebbi ɗiɗi, gila e waɗugol mbatu kala lantere (weekend), naɓi e piitindirgol kaalisi (ceede) fii haaju ngun. Ɓataaki  winndaa faade Tabital Pulaaku Beljik e kala feddeeji Fulɓe wonuɓe e nder Beljik, fii teddinirgol ɓe eɓɓoore ndee ñalaande.

Tedduɓe Fulɓe nodditaa, nulanaa ko ara tawtoree nguu mbatu waɗa jewte tamƴinaande wonangol en waaju, wano Cerno Tijjaani Mbaalo (Hooreejo Tabital Pulaaku Orop), Ustaas Alfaa Ahmadu Ɓuriyaa Jallo, e sonna Yasmin Queen Jallo. Alla newnani ɓe seenagol (arugol), ɓe waɗi jewte labaaɗe, hittuɗe, ɓe fow maɓɓe ɓe teeŋtini nafoore janngugol Fulfulde si tawii hiɗen yiɗi heɓtaade jeyten ko’e meeɗen goonga e goonga, ɓe fow kadi ko e Fulfulde ɓe yewti, hay sonna Yaasmin mo anndu-ɗaa ko portoojo jeyaaɗo leydi Alman, jannginɗo hoore mum Fulfulde, mo meeɗaali yahude Afriki haa hannde, nden ñannde si ko weltaare ɗum heɓino ko yonata, kono ɗum heƴataa jantagol ɗoo hannde.

Ñaamduuji (ñaameteeji) yonooji defaa, gila e lacciri, maaro, foññe, ekn, njaram dagiiɗam soodaa ko yonata haa lutta, gila ƴoogooɓe, teenooɓe, defooɓe rotta, ɓadnooɓe nafakkaaji ɗin, jaɓɓotooɓe hoɓɓe werna, haa e ardotooɓe jonnde nden jonna yewtere fow waɗaa hebilaa no haaniri non haa golle hommbaa. Yimɓe arii haa heewii tef, golle ɗen feƴƴii e jam, fow kadi wii ɓe ñaamii haa ɓe haarii, teddungal kadi waɗii.

Ka ñaaƴo, sagataaɓe e curbaaɓe labaaɓe waɗii ñaaƴo wooɗungo, hiɓe hollira ɓornateeri men, piiji men e kala finaa-tawaaji men, si ɗa humpaanoo kore no wa’i, maa puuto, leppi e tenngaade (libitiwal) ekn, nde ñannde ɗum heewuno ɗon tef. Tawi awluɓe ɓen kadi no ɗon, wano Demmba hino hoɗa no waɗa ko gawlo anndiraa kon; askinde, hoɗa hoɗdu mum yima Pulaagu e Fulɓe tawa ko e ɗemngal Fulfulde welnde ƴem, gawlo Demmba ittanii yimɓe yeeweende nden ñannde, o ittii ɓe wulaa. Kono kadi Janngirde Cerno Sammba Mommbeyaa nden holliraama; winndugol e janngugol e Fulfulde, hollugol wonde fayɓe (sukaaɓe) Antwerpen ɓen hino waawi winndude ɗemngal maɓɓe ngal, mi anndinii on pellet hiɓe haani mantoreede.

Nden ñannde ɓe holluno no Fulfulde winndirtee, no janngirtee e no yewtirtee, ko fayɓe ɓowrinɓe yor ɗemngal ngal, hiɓe haani mantoreede fota non. Woɓɓe e maɓɓe halfinaa winndugol, woɓɓe janngugol, woɓɓe kadi yewtugol wano taalugol.

Banndiraaɓe tedduɓe, hikka ko ko fuɗɗoren tun ndee ñalaande yuɓɓiranoo, eɓɓiranooka humpitugol yimɓe wonɓe yaasi Beljik, kono e hoore ɗum fow, yimɓe wonɓe e leyɗe goo arii tawtoraama, wano yimɓe wonɓe Holland arii haa ɗuuɗii. Toro-ɗen Alla tawna en ko-feewi (mawuuri), O walla en yuɓɓinde ñalaande pinal ɗiɗaɓere e hoore jam moƴƴere.

Mi yettii on.

Kɗl: Jaylaa Bah, Antwerpen, Beljik.

www.peeral.com   

 
Comments (10)
10 Saturday, 30 July 2011 15:42
Saajo Yola
Video-ji din no ka laawol, tuma yaajeende hebii woo di loowtete ka internet.
9 Friday, 29 July 2011 21:39
Jalloh Bboy
mein waawi yiougol video on, koh filmanoh kon??
8 Friday, 22 July 2011 21:52
Jaylaa Bah
On fow on jaaraama musiɓɓe tedduɓe mi weltorii sabu weltaare mon.
miɗo tawti ngoo miijo oo musidɗo men Alfa fii ndee yewtere makko:
(Hooreebe Tabital ben fow no haani waawude winndugol e janngugol Pulaar si be newnanee ardineede).
ko goonga selluka.
mi weltanike kadi Saajo Jallo tentinii si o wontii Bah.
7 Friday, 22 July 2011 10:45
Alfa
On jaaraama,

Hino dabbaa yo Tabital Pulaaku wadu janngingol Fulfulde e golleeji mum arani. Hooreebe Tabital ben fow no haani waawude winndugol e janngugol Pulaar si be newnanee ardineede, sabu ko gila don waaweten okkude demngal ngal doole, ngal winndee e kaydiiji men e nultondire men fow. Hannde hannde mi sikkaa burbe heewude e hooreebe ben no waawi winndude jannga Fulfulde/Pulaar, dum no jeyaa e ko nawri en baawo.

Min ko dum doo woni miijo am e Tabital Pulaaku.
6 Thursday, 21 July 2011 16:27
Binta Bruxelle
Pellet fow no anndiri Fulbe Anvers wakkilaare, pottal e darangol denngal Poular.

On djaaraama fota. Menen kadi men janngiray seeeda seeda ka Peeral dhoo.
5 Thursday, 21 July 2011 12:19
Sow Cees
Banndiraabe teddube, on njaaraama no-feewi, sabu golle mon njoodii sanne sanne. Anndude Pulaar na janngee to Beljik hokkii kam weltaare wawnde. Yoo Alla wuurnu dudal CSM, yoo Alla yob seernaabe Pulaar bee fof ko moyyi.

On njaaraama gooto fof e yettoode mum.

Sow Cees to Senegaal.
4 Thursday, 21 July 2011 11:58
saajo jallo
Janngirde Ceerno samba mombeyaa! ah ceerno njayla a anndintinii lam! min kadi ko nde mi arunoo kodu ka kotiraawo am on Anvers, hella ka lonnode 2006, Alla holli lam ka pulaar jangetee,mi yií defte pulaar, mi yewtide e bee janganaakube dudal C.S.M mi wattani yiila e aldugol ngal pulaar mabbe ,mi innibe enee ko hommbo woni on jannude oo pulaar? be jaabii: ko wonudo hollaande ton! mi weltii fota nanu gol on xabaaru! mi fibi to bernde am no mi hewtiri hollaande mi tefay fii oo musiddo.

No Alla warta non nyandegoo, tawi mido wangoo ka tebbindi(internet),mi hawri e ndee lowre PEERAL, mi yi'i don jokkorde makko nden mi noddimo men hiwrondiri men lamndondiri inde o inni lam ko SAAJO o innetee! dum weli lam! gila don mi fuddii miijaade e hara ko min waawirnoonii pulaar! eh! mi lamndiimo si mido waawi arde ko makko min kadi mi fiinoo?
o inni: ko tooli! mi ari,mi tobbanaa pulaar, mi waali mi dawti tawi bernde am no wewli! gila dum mi watti fiinaade e jungo makko haa hande si mi fallike tun mi noddaymo dum, jemma alaa nyalorma alaa.

Andi wobbe no sikka ganndal no hebora y'oyre!

Si be nanii hida wowla pulaar laabungal tawa hibe sunanii! dum ko ko haani. kono ko yo a wadu sabu ko ittata nden sunaare kon, dum ko ya a nyenyito alluwal maa ngal yaltaa yahaa dabere ganndal.

Min hannde mido yetti Alla si mi yi'ii kowinndii e pulaar mido waawi jangude, dum non e pulpule den fof!

Hey Ceerno am Ceerno Saajo Baa ,mi weltanike ma fota hiwanaa seeda, yo Alla yobe ko duri e moyyude e njo6di ko o yo bata daraniino demngal mum! aamiina!
3 Wednesday, 20 July 2011 16:20
malal
Eeeeh hari men nanii fii ndee janngirde kono men anndaano nde hewtii haa dhoo. Pellet on weltanaama fota non.
2 Wednesday, 20 July 2011 16:14
Adama S.
Nden nyannde weluno fota non. on jaaraama buy.
1 Wednesday, 20 July 2011 11:24
T. Mbaalo (Bordoo)
Banndiraaɓe tedduɓe, minen koofna on, minen njetta on, minen nganndina on hooreejo Tabital Pulaaku Winndere, yilliima peŋgal Tabital Pulaaku Faransi Bordoo ñande 16/07/2011, min njeewtidii he makko ngonka Tabital Pulaaku Winndere e caɗeele Fulɓe he winndere ndee e golle ɗe Tabital Pulaaku Winndere foti immanaade, haa teeŋti he mahgol dunkiire (terrien) Tabital Pulaaku to Bamako e holno keɓirten haalirde (Radio) e haalirde mbeelo (Télévision) mbele eɗen mbaawa yultiindirde ɓiɗɓe leñol ngol, kadi mbaawen laatinde muuyaande Tabital Pulaaku, o wii : maa en ndaro haa nde yiɗde Tabital Pulaaku laatoo, so Geno jaɓii.
Sagataaɓe leñol, eɗen poti daraade e dadaade haa mbaawen siinude eɓɓooje Tabital Pulaaku, mbele eɗen kuufa ɓiɗɓe leñol men he kala mbaadi, mino wi’a on yoo Geno hokku en cellal e pellital, haa mbaawen gollanaade ɓiɗɓe leñol men, kala ɗo ɓe mbaawi wonde he winndere ndee, o hokka en kawral cebbinoowal ngotaagu Fulɓe he winndere ndee.
Mi yettii kala sagata dariiɗo he haɓaneede jojjaaɗi leñol mum he winndere ndee. Ngonen he jam Tijjaani Mbaalo, hooreejo TPO.

Add your comment

Your name:
Subject:
Comment:
  The word for verification. Lowercase letters only with no spaces.
Word verification:
ummu.jpg

Polls

Hol miijo mon e janngude Fulfulde heɓa njoɓdi?
 

Janngooɓe Peeral

We have 11 guests online

Yillotooɓe Peeral.com

Yilliiɓe lowre nden
mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterHannde885
mod_vvisit_counterHanki744
mod_vvisit_counterYontere nden1629
mod_vvisit_counterƁennunde nden5021
mod_vvisit_counterLewru ndun16665
mod_vvisit_counterƁennundu ndun21424
mod_vvisit_counterGila sosaa648123
Copyright © 2012 Peeral.com - Peeral Media Foundation. All Rights Reserved.
Foddeeji fuu woodanii Peeral Media Foundation - Email: jaayndepeeral@gmail.com - Tel: +31 621 698 925
© Foddeeji fuu woodanii Peeral Media Foundation All Rights Reserved - Email: jaayndepeeral@gmail.com Tel: +31 621 698 925