|
Banndiraaɓe tedduɓe, Ñannde 09/07/2011, fedde Tabital Pulaaku Antwerpen yuɓɓinii golle mawɗe toownayɗe Fulfulde (Pulaar) e pulaagu. Alla walli muraadu ndun yawti e hoore jam moƴƴere. Miɗo etoo sifanaade on seeɗa no golle ɗen yuɓɓiniraa, e yoga e coftale waɗaaɗe. Mi sifoo kadi seeɗa fii ngal duɗal inneteengal Janngirde Cerno Sammba Mommbeyaa.
Yuɓɓingol ñalaande pinal Ko feddeeɓe Tabital Pulaaku Beljik, salndu Antwerpen haaldi fotti fii yuɓɓingol ñalaande pinal go’aɓere, tawi faandunnde ko etaade yiitindinde Fulɓe wonuɓe e ndee saare e seraaji mayre, haa ɓe waawa anndude ko pottal e potal e artude ka finaa-tawaaji men woni ko toownata leñol men ngol, sabu ko si Fulɓe fottii si Fulfulde ɓamtoo, ɗemngal ngal janngee, ngal anndee. Ko on tuma yimɓe ɓe wonaa Fulɓe jonnitata Fulɓe teddule ɗe ɓe haandi.
Taariika Tabital Pulaaku salndu Antwerpen Tabital Pulaaku salndu Antwerpen ko e duujal /maayuhu 2009 (31/05/2009) sincaa, ɗumle ko nde tawnoo Fulɓe hino ɗuuɗi e nder ndee saare Antwerpen e seraaji mum. Ɓiɓɓe Fulɓe hino jibineede e ndee ɗoo nokkuure nde tawetee wonaa e nder Fuuta jeyaa sakko tawa haalude e faamude ɗemngal Fulfulde e pine men hino weeɓi. Ko ɗum woni sabu daraade yoga e hoɗuɓe e ndee saare fii sincugol (sosugol) sanlndu Tabital Pulaaku ɗoo. Ɓe jooɗii ɓe ƴettodi pehe haa ɓe fottani fuɗɗaade ndee huunde mawnude e golle, yawniinde e hunnduko. Kono nde tawnoo ko Alla woni laamɗo, Nulaaɗo on (yoo his) ko o tedduɗo - Fulɓe wii: wakkilaare ko kaafa Alla ka mettataa - ɓe joɗɗini yeesooɓe, ɗum woni yiilirde siinoore ko ardoo, ɗaɓɓita pehe gaseteeɗe huutoreede haa nduu salndu heccuru yahra yeeso. Janngirde Cerno Sammba Mommbeya Ngal duɗal C erno Sammba Mommbeyaa wonngal Antwerpen sincaa ko e lewru duujal/maayuhu 2006. Ka fuɗɗoode tawi ko diina kan e ko takkondiri e makka tun jangintee ton. Kono ko Alla waɗata kon saanga kala hino hawri; sabu ɓooyaali tawi “Cerno Pulaar” on hewtii e ndee nokkuure, o holli Fulfulde kadi hino waawi janngeede haa waawee. Men jaabii ko saɗi, kono meɗen humpaa. Ko on tuma men looti alluuje amen, men fofitii haa newɗi, men ɓadtii cerno. Ko suka no wi’ee Abdullaahi Jallo woni sabu oo jannginoowo Fulfulde anndeede e ndee janngirde, sabu kanko e makko ɓe meeɗiino janngidude e nder janngirde no wi’ee Nuuriya wonnde e nder saare Seefaadu (Sarlon). Ñannde 25 jolal/nuwambar, 2006 kiikiiɗe ɓe ardi ka janngirde tawi humpaaɓe no jooɗii sabbii, on tuma cernoojo on firti deftere nden, e jaka tawi ko e soobee o woni, Fulfulde hino winndaa, hino janngaa. Menen tawanooɓe fow men jiñi, men weltii, men jaarni oo cernoojo mo innde mum weeɓi anndude hannde fewndo ka weetata niɓɓa ɗoo e nder fottirɗe (dente) Fulɓe, mo innde mum fuɗɗori (S) lannitorii (Jo) mo yettoore mum woni (Bah). Nden ñannde ko yimɓe sappo e tato (13) tawanoo e ngol fiinagol, kamɓe woni: Mawɗo Laari Bari, Cerno Aamadu Tijjaani Jallo (yo Alla hinno mo yaafoo), Umar Bari, Abdullaahi Jallo, Cerno Ibraahiima Jallo, Mammadu Sellu Jallo, Jaylaa Bah, Alfaa (Jaari) Jallo, Muktaaru Jallo, Alfaa Umar Jallo, Aamadu Kenndaa Jallo, Ibraahiima Jallo, Buubakar Bah. O toɓɓani men alkule Fulfulde (miɗo tawanoo e toɓɓanaaɓe ɓen nden ñannde), ɓay men hewtii finnditugol, men wii ko ciikuli (ndamndi) yiɗi kon caaka kadi hino faalaa. Men noddi cernoojo on, men holli mo e jaka dey jannde Fulfulde ko ko moƴƴi. O jaabitii men: hino yiɗi Saara, yiɗaa ben (baaba mum) Saara wonaa goonga. Si tawii ko goonga hiɗon yiɗi janngude Fulfulde, en jannginay kadi fayɓe ɓen, sabu ko kamɓe woni janngo men on. Nden men fuɗɗanii sukaaɓe ɓen kadi, tawi kala lewru ɓe janngay Fulfulde laabi ɗiɗi. Ko non jokkiraa haa ka lewru jeeɗiɗaɓuru, morse/yuliyuhu hitaande 2010, gila nden ñannde, men ndaari men tawi janngooɓe ɓen ɗuuɗii (ɓe yahii ko hewti cappanɗe njeegoo) men waɗi janngooɓe ɓen gire nay (ado ɗum tawi ko gire tati). Tawi heewuɓe waawii limto Fulfulde, ɓe waawii winndude jannga. Men artiri jannde Fulfulde nden laawol gootol wonande sukaaɓe mawnuɓe (njanɗuɓe) ɓen, e laabi ɗiɗi wonande gire ɗiɗi ɓuruɗe joltude ɗen. No woodi non kadi fannuuji jannginteeɗi e Fulfulde, wano fiqhu, hadiisi, e siira Nulaaɗo (saw), ɗum fow ko ɓaawo ɗi fireede waɗtee e Fulfulde, fewndo ɗoo yoga e ɗiin fannuuji no ittaa kono ɗi welsindaaka.Ko toppitii janngingol Fulfulde, ko Cerno Saajo Bah e jannganaakuuɓe makko ɓen yeru Demmba Soh, Cerno Ibraahiima Jallo, Mammadu Sellu Jallo, e Jaylaaniiyu Bah. No woodi jannginooɓe e ndee janngirde kadi, tawa ko toppitiiɓe janngingol ka fannuuji diina, yeru Alhajji Bayillo Bah, Ibraahiima Bari e ko wonaa ɓee ɗoo. E daɓɓa ko nii ndee janngirde woni etoraade haa e hanndeere ndee. Yoga e ko waɗaa to ñalaande pinal go’aɓere ndeTabital Pulaaku Antwerpen Ko goonga golleeji heewuɗi waɗaama fii no ndee ñalaande laatora. Mi etoo seeɗa sifaade ko waɗanoo yeru kala ko mi annditi (siftori). Fedde nden fuɗɗino eɓɓindaade (hebilaade) fii ndee ñalaande gila lebbi ɗiɗi , gila e waɗugol mbatu kala lantere (weekend), naɓi e piitindirgol kaalisi (ceede) fii haaju ngun. Ɓataaki winndaa faade Tabital Pulaaku Beljik e kala feddeeji Fulɓe wonuɓe e nder Beljik, fii teddinirgol ɓe eɓɓoore ndee ñalaande. Tedduɓe Fulɓe nodditaa, nulanaa ko ara tawtoree nguu mbatu waɗa jewte tamƴinaande wonangol en waaju, wano Cerno Tijjaani Mbaalo (Hooreejo Tabital Pulaaku Orop), Ustaas Alfaa Ahmadu Ɓuriyaa Jallo, e sonna Yasmin Queen Jallo. Alla newnani ɓe seenagol (arugol), ɓe waɗi jewte labaaɗe, hittuɗe, ɓe fow maɓɓe ɓe teeŋtini nafoore janngugol Fulfulde si tawii hiɗen yiɗi heɓtaade jeyten ko’e meeɗen goonga e goonga, ɓe fow kadi ko e Fulfulde ɓe yewti, hay sonna Yaasmin mo anndu-ɗaa ko portoojo jeyaaɗo leydi Alman, jannginɗo hoore mum Fulfulde, mo meeɗaali yahude Afriki haa hannde, nden ñannde si ko weltaare ɗum heɓino ko yonata, kono ɗum heƴataa jantagol ɗoo hannde. Ñaamduuji (ñaameteeji ) yonooji defaa, gila e lacciri, maaro, foññe, ekn, njaram dagiiɗam soodaa ko yonata haa lutta, gila ƴoogooɓe, teenooɓe, defooɓe rotta, ɓadnooɓe nafakkaaji ɗin, jaɓɓotooɓe hoɓɓe werna, haa e ardotooɓe jonnde nden jonna yewtere fow waɗaa hebilaa no haaniri non haa golle hommbaa. Yimɓe arii haa heewii tef, golle ɗen feƴƴii e jam, fow kadi wii ɓe ñaamii haa ɓe haarii, teddungal kadi waɗii. Ka ñaaƴo, sagataaɓe e curbaaɓe labaaɓe waɗii ñaaƴo wooɗungo, hiɓe hollira ɓornateeri men, piiji men e kala finaa-tawaaji men, si ɗa humpaanoo kore no wa’i, maa puuto, leppi e tenngaade (libitiwal) ekn, nde ñannde ɗum heewuno ɗon tef. Tawi awluɓe ɓen kadi no ɗon, wano Demmba hino hoɗa no waɗa ko gawlo anndiraa kon; askinde, hoɗa hoɗdu mum yima Pulaagu e Fulɓe tawa ko e ɗemngal Fulfulde welnde ƴem, gawlo Demmba ittanii yimɓe yeeweende nden ñannde, o ittii ɓe wulaa. Kono kadi Janngirde Cerno Sammba Mommbeyaa nden holliraama; winndugol e janngugol e Fulfulde, hollugol wonde fayɓe (sukaaɓe) Antwerpen ɓen hino waawi winndude ɗemngal maɓɓe ngal, mi anndinii on pellet hiɓe haani mantoreede. Nden ñannde ɓe holluno no Fulfulde winndirtee, no janngirtee e no yewtirtee, ko fayɓe ɓowrinɓe yor ɗemngal ngal, hiɓe haani mantoreede fota non. Woɓɓe e maɓɓe halfinaa winndugol, woɓɓe janngugol, woɓɓe kadi yewtugol wano taalugol. Banndiraaɓe tedduɓe, hikka ko ko fuɗɗoren tun ndee ñalaande yuɓɓiranoo, eɓɓiranooka humpitugol yimɓe wonɓe yaasi Beljik, kono e hoore ɗum fow, yimɓe wonɓe e leyɗe goo arii tawtoraama, wano yimɓe wonɓe Holland arii haa ɗuuɗii. Toro-ɗen Alla tawna en ko-feewi (mawuuri), O walla en yuɓɓinde ñalaande pinal ɗiɗaɓere e hoore jam moƴƴere. Mi yettii on. Kɗl: Jaylaa Bah, Antwerpen, Beljik. www.peeral.com |
miɗo tawti ngoo miijo oo musidɗo men Alfa fii ndee yewtere makko:
(Hooreebe Tabital ben fow no haani waawude winndugol e janngugol Pulaar si be newnanee ardineede).
ko goonga selluka.
mi weltanike kadi Saajo Jallo tentinii si o wontii Bah.
Hino dabbaa yo Tabital Pulaaku wadu janngingol Fulfulde e golleeji mum arani. Hooreebe Tabital ben fow no haani waawude winndugol e janngugol Pulaar si be newnanee ardineede, sabu ko gila don waaweten okkude demngal ngal doole, ngal winndee e kaydiiji men e nultondire men fow. Hannde hannde mi sikkaa burbe heewude e hooreebe ben no waawi winndude jannga Fulfulde/Pulaar, dum no jeyaa e ko nawri en baawo.
Min ko dum doo woni miijo am e Tabital Pulaaku.
On djaaraama fota. Menen kadi men janngiray seeeda seeda ka Peeral dhoo.
On njaaraama gooto fof e yettoode mum.
Sow Cees to Senegaal.
No Alla warta non nyandegoo, tawi mido wangoo ka tebbindi(internet),mi hawri e ndee lowre PEERAL, mi yi'i don jokkorde makko nden mi noddimo men hiwrondiri men lamndondiri inde o inni lam ko SAAJO o innetee! dum weli lam! gila don mi fuddii miijaade e hara ko min waawirnoonii pulaar! eh! mi lamndiimo si mido waawi arde ko makko min kadi mi fiinoo?
o inni: ko tooli! mi ari,mi tobbanaa pulaar, mi waali mi dawti tawi bernde am no wewli! gila dum mi watti fiinaade e jungo makko haa hande si mi fallike tun mi noddaymo dum, jemma alaa nyalorma alaa.
Andi wobbe no sikka ganndal no hebora y'oyre!
Si be nanii hida wowla pulaar laabungal tawa hibe sunanii! dum ko ko haani. kono ko yo a wadu sabu ko ittata nden sunaare kon, dum ko ya a nyenyito alluwal maa ngal yaltaa yahaa dabere ganndal.
Min hannde mido yetti Alla si mi yi'ii kowinndii e pulaar mido waawi jangude, dum non e pulpule den fof!
Hey Ceerno am Ceerno Saajo Baa ,mi weltanike ma fota hiwanaa seeda, yo Alla yobe ko duri e moyyude e njo6di ko o yo bata daraniino demngal mum! aamiina!
Sagataaɓe leñol, eɗen poti daraade e dadaade haa mbaawen siinude eɓɓooje Tabital Pulaaku, mbele eɗen kuufa ɓiɗɓe leñol men he kala mbaadi, mino wi’a on yoo Geno hokku en cellal e pellital, haa mbaawen gollanaade ɓiɗɓe leñol men, kala ɗo ɓe mbaawi wonde he winndere ndee, o hokka en kawral cebbinoowal ngotaagu Fulɓe he winndere ndee.
Mi yettii kala sagata dariiɗo he haɓaneede jojjaaɗi leñol mum he winndere ndee. Ngonen he jam Tijjaani Mbaalo, hooreejo TPO.