Golle mayre ko ɓamtugol tabintina finaa-tawaaji (naamuuji e aadaaji) Fulɓe e nder winndere nden (adunaaru ndun) foppet. Ɗum le ko wano ɓamtugol ɗemngal Fulfulde, pinal Fulɓe e ngaddamaagu (siwilisasiyon) maɓɓe.
Ko woni faandaare Tabital Pulaaku?
Faandaare Tabital Pulaaku:
1. Ko ittugol keeri momta humambinaagu hakkunde Fulɓe, yiitindina leñol ngol e ɗemngal maɓɓe ngal (fulfulde/Pulaar), ɗemngal ngal jannginee e fonnoodi (standard) waawundi tokkindirde caltuɗe Fulfulde ɗen nder koɗooli Fulɓe ɓen fop.
2. Daranagol pinal e ngaddamaagu Fulɓe no ƴellitora e nder winndere nden.
3. Yultindirgol e tokkindirgol feddeeji (maa kawtite) daraniiɗi ɓamtugol Fulɓe, yultindira kadi pine maɓɓe e caltuɗe (dialects) ɗemngal Fulfulde, gila Afrika hiirnaange, rewi hakkunde duungal (continent) ngal, haa hewtoya fuɗnaange maggal.
4. Daranagol fiyakuuji ɓamtooji leñol Fulɓe e nder winndere nden.
5. Waɗugol wiɗto fii heɓtugol laawi e pehe no nguurndam yurmeende e jam ñiiɓira hakkunde renndooji seertuɗi pine.
6. ϒellitude miijooji moƴƴanɗi pottal Afrikyankooɓe.
7. Semmbingol jannde e hesɗingol teknikiiji wallooji ngaynaaka e demal, naɓira yeso hesɗina ngeeygu e teknolojii hakkunde renndooji Afrikyankooɓe.
8. Ɓamtude kala mbaawdi neɗɗoyankoori e mateeriyankoori waawundi yaltinde ko moƴƴi, tippude e laawi e njuɓɓudiiji janndeyankooji.
9. Semmbinde jogondiral e jokkere-enɗam hakkunde Fulɓe e ɓe wonaa Fulɓe.
Honto e honnde TPI sincaa?
TPI ko e leydi Mali Bamakoo sincaa, e hitaande 2002.
Honto e leyɗe ɗen TPI jooɗii hannde?
TPI hino jooɗii e nder Mali, Senegaal, Muritani, Gine Konaakiri, Burkina Faso, Niijer, Najeeriya, Kamerun, Caad, Benen, Gine Bisaaw, Gambiya, Gabon... Kadi e nder Faransi, Beljik, Portugal, Espaañ e Itali.
www.peeral.com