|
Hitaande kala, si fewndike wa nii haray gooto kala e janngooɓe maa jannginooɓe hino hebilanoo jaɓɓagol hitaande hesere nden, a taway ko ɓuri heewude e jannganaakuuɓe ɓen hino weltii sabu yahugol maɓɓe e janngirdu hesuru, mawɓe lekkol ɓen kam a taway hino hawtindiri hakkunde weltaare e aannde (ngaanumma), fayɓe ɓen feƴƴii ka jannde kono kadi maa ɓe soodanee wallitorkoy.
Gooto kala e ɓee ɗoo hino jiɓii hikka kadi taw no ndee hitaande ɓurirta ndeya yawtunde, ko honno, ko honno...? E battane ndee hitaande fewndaniinde en ɗoo hikka kadi, miɗo yiɗi weeɓitande banndiraaɓe am tedduɓe ɓen yoga e piiji ɗi mi mooɓindiri, tawayɗi no gasa ɗi wona sabu jannde nden feƴƴira no haaniri non ! Baabiraaɓe ɓen wallitora ɗum ka toppitagol fayɓe ɓen, jannooɓe ɓen alɗora ɗum ka golleeji maɓɓe, jannganaakuuɓe ɓen sifitora ɗum ka jikkuuji maɓɓe, haawnaaki muraadu ndun newora no haaniri ! 1.Ko adii kon taho fow musiɓɓe juulɓe, no waɗɗii neɗɗo on tuubugol ruttoo ka Alla, sabu ko tuubuubuyee woni tiitoonde maloore, etoo welda e Joomi mum, waɗa ko o yamiraa teertoo ko o haɗaa, haa Joomi makko weltanoo mo, o udditana mo laawol poolgal. 2. Ko reenagol e dewe Alla ɗen teeŋtinii juulde nden, si goɗɗo toroto Alla poolgal yo taw hara ko o duumiiɗo e juulde, sabu juulde nden no tawaa e ko wallitotoo janngoowo jiyaaɗo on e njuɓɓudi makko ndin, ɗum kadi no wonana mo sabu poolgal. Si en taskike ko ɓuri heewude e foolayɓe ɓen ka jannde ko ɓen tawayɓe hino duumii e juulde nden, yo musiɓɓe juulɓe. 3. Ko hoolorgol Alla tun, wallinora mo, annda wonnde ko kanko tan woni walloowo, woni kadi falloowo, itta e hakkille mum hiilahoy janforkoy haa lummba. 4. Wakkilagol ka jannde : Tuma gaynu-ɗaa hoolorde Alla woo, anndu haray waɗɗike ma gila nden ñannde ɓeydugol wakkilaade sabu Alla danndii conndi woo si hindi haɓɓii ! Mo wakkilanaaki non jannde, fehre alaa o wakkilanto majjere ka nde ɗowiri mo woo ! 5. Njuɓɓudi moƴƴiri : Si janngoowo foolay, ko maa o waɗana hoore makko njuɓɓudi heertinaniindi mo, hara o heɓay ɗon fooftere e ligge wondude e newaare, si ɗum gaalii, haray o janngaali, o fiini ! 6. Teddingol ceerno (moodibbo) mum: Goɗɗo ko o mari hakkil woo e duɗal, si o alanaa ceerno makko teddungal, haray ko mehre o jokki, hannde non ɗuuɗuɓe faɗii kaa neema e jannganaakuuɓe ɓen, awa mo nafitoray ko janngi kon, ko maa o teddina ceerno makko ! 7. Suɓugol ɓe jokkondirta : Wonaa timmireede ko janti-ɗen kon dow ɗoo tun woni sabu foolugol, no tawaa e mum suɓugol njaatigiiɓe mum ɓen, hara ko wakkiliiɓe, soobeeɓe, tedduɓe. 8. Wallinorgol toraare Alla : Ɗum non hara ko e bannge ɗen fow, gila e du’anagol hoore mum, haa ɗaɓɓirgol ɗum juulɓe Alla ɓen, e ko wonaa ɗii. 9. Kippugol fii cellal mum ngal : Si a nanii a janngay, ko si hiɗa selli, si wonaa ɗum hino woodi ko aanini hara wonaa fina dawa, kala janngoowo hino haani kippude ndee toɓɓere, ɗaanoo ko yoni, ñaama ko kelɗi, wallitora kadi coftal ɓanndu. Bandiraaɓe tedduɓe, ɗii ɗoo ko yoga e ko suɓanii-mi jannganaakuuɓe men ɓen, fii poolgal maɓɓe ka janndeeji maɓɓe, haawnaaki mo ɓeyditii ko mari kon e ɗii ɗoo ka Alla walla mo haa o foola ! Si tawii ko wondi e nafa no e winndannde nden, o toraama wallitorgol, si ko asku mum kadi, haray miɗo torii yaafuyee, sabu ko no moƴƴira mi faalaa. Mi yettii on. Kɗl: Tafsiir Balde, Marok. www.peeral.com |
ko an ngal kon ngol gootol wadii so naadun waawaa womde onon dariibeben on jaaraama