|
Banndiraaɓe tedduɓe, yontii nde ndenteten ndenndinen semmbe ɓiɗɓe leñol ngol he ɓamtaare maggol, ngati hannde en keɓii ɗo potɗen renndude e daraade, haa golle men nafta ɓiɗɓe leñol ngol, woni : Tabital Pulaaku e goomu Fulfulde (Fulcom) cosaangu he njiimaandi goomu ndeenka ɗemɗe Afrik, yoo en coklir jannde ɗemngal men, ngal ngannduɗaa ko kanngal woni ɗaɗol goodal men he ndeer ndee winndere, ko ɗuum waɗi eɗen nodda cori leñol men, yoo ndentu mballondira he kala senngo ɓamtaare, ɓamtoore jannde ɗemngal men, ngam ɗaɗol ɓamtaare ɗemngal ko binndol.
He ndii mbaadi yoo annduɓe men ndentu mbinnda defte janngire, alɗuɓe men mballita no ɗe muuliree, e no duɗe janngire mahiree, e no jannginooɓe keblirtee e no mbuurdata. Ɗuum noon, yoo annduɓe men ndentin semmbe yilaaji maɓɓe he yiilaade coñceendi yilaaji ɓiɗɓe leñol ngol. Musidɓe tedduɓe, eɗen nganndi alaa ɓaleejo mo jaabnaaka ɗemngal jananal walla pinal jananal, o fuuynanaa ɗemngal mum e pinal mum, o jaɓi, ko ɗuum addani ɓaleeɓe huteede e jaasneede e ne’ireede maccungaagu, haa ɓe ngonti gollinteeɓe, ɓe naftortaako lakkere (warñeende) maɓɓe, ɓe ndettinaa daaɗere (neema) aduna, leeɓte, e ñawu, e heege, e ɗomka satiiɓe, haa ɓe ngonti siccaaɓe, ɗuum noon sagataaɓe leñol wota hay gooto he men darto, ngaree ndaroɗen jemma e ñalooma, njanngen ɗemngal men, mbele eɗen ndannda ɓiɗɓe leñol men he ɗee leeɓte ɗe ngalaa happu, ngam eɗen nganndi ko neɗɗo majjuɗo tan jaɓata huteede e jaasneede e maccineede, tee eɗen nganndi ɗemɗe winndere piiw (foppet) muyaande majje ko gootum, woni jokkiindirde ɓiɗɓe leñol he paamondiral hakkunde maɓɓe, mbele eɓe nguura he ballondiral gaddoowal yuumtere njeñaandi yila neɗɗo, kadi eɗen nganndi fooyre ɓamtaare neɗɗo woni ko he yila mum, tee coktirgal yila ko ɗemngal. Banndiraawo tedduɗo, aan dariiɗo cirŋiniiɗo he janngude ɗemngal maa, anndu ko he saasnooɓe leñol maa njeyaɗaa, ko noon kadi kala caliiɗo jaabneede ɗemɗe walla pine janane, anndu oon woni ko he yarnude ɗaɗol iwdi leñol mum. Ɗum noon mi yettii kala dariiɗo dadiiɗo he janngude ɗemngal mum he ndeer ndee winndere, on njaaraama. Kɗl : Tijjaani Mbaalo, Hooreejo Tabital Pulaaku Europe, Faransi. Konngol Peeral : Ndee winndannde ko e hitaande 2010 adii saakiteede. Peeral na yiɗi hollitude kala janngooɓe e winndooɓe Fulfulde wonde, gila 18/04/2010 haa poomaa, ko alkulal ‘ñ’ men huuwtorta, wonaa ‘ny’ malla ‘ɲ’, woni sabaabu mum ko tawde e mbatu Ngoomu Fulfulde (Fulcom) to Dakaar, lewru yawtundu, ngoomu ngun haaldii fottii toon wonde yo alkule UNESCO gollitire e winndugol Fulfulde, kono kadi alkulal ñ huuwtoree, ngal lomtoo ɗeya ɗiɗi woownooɗe huuwtoreede e nokkuuje goɗɗe. Hiɗon waawi humpitaade ɗum e winndannde Mawɗo men Tijjaani Mbaalo, Hooreejo Tabital Pulaaku Europe, wonunde ley ɗoo : http://www.peeral.com/index.php/fulfulde-online/emiyankaagal/756-fulfulcom Ɗum non winndooɓe e janngooɓe Fulfulde foppet toraama huuwtorde yamiroore Ngoomu Fulfulde gila jooni haa yeeso. On yettaama. 18/04/2010 www.peeral.com |