|
Kɗl: Tijjaani Mbaalo, Senegaal/Faransi. Banndiraaɓe tedduɓe, hitaande 2012 ko hitaande Fulɓe, ngam ko he mayre kawral e paamondiral ɓiɓɓe Fulɓe he gardagol hooreejo Alfaa Aamadu Jallo heɓaa, ɓayri dental kuuɓal Tabital Pulaaku ñande 28 e 29/01/2012, laatino maantiniingal he kawral hoohooɓe e sagataaɓe daraniiɓe toownugol pulaagu he winndere (adunaaru) ndee. Hono nguu batu Tabital meeɗaa waɗde, ngam ko Fulɓe fuɗnaange Afrik e ɓe hirnaange e ɓe hakkunde Afrik e ɗanniyakooɓe wonɓe duunde Orope e nde Amerik, ndenti njooɗii he dinngiral gootal, ngam tabintinde ngootaagu leñol Fulɓe, heɓirteengu janngude e jannginde ɗemngal men e ñaaƴirde pine pulaagu he nduu adunaaru.
Musiɓɓe tedduɓe, Laamiiɗo Aadamaawa : Dr Muhammadu Barkinaaɗo Aliyyu Musɗafaa, hoollirii pulaagu e yiɗde leñol mum, o wallitii Tabital 17 miliyon cfa, o okkii Tabital 500 deftere Quraana firaande he ɗemngal Fulfulde, o winndingo eeraango makko he Fulfulde, o yettaama o teddinaama he ndee jonnde. Sakiraaɓe Fulɓe, galo Fulɓe jiɗɗo pulaagu : Abbo Usmaan jeyaaɗo he ngenndi Kameruun, heɓaani warde e batu nguu, kono o imminii peŋgal ngal yimɓe tedduɓe horsinɓe pulaagu, o yooɓini ɓe miliyoŋaaji jowi cfa, yoo Tabital wallitoro. Banndiraaɓe Fulɓe, hoohooɓe diina Lislaam tedduɓe he diiwe Fuuta Jaloo, ngarii mawningol Tabital e du’anaade ɓiɓɓe Fulɓe, yoo poolgu woodanɓe he nduu adunaaru. Honinkooɓe leñol, jaagorɓe ngenndi Mali e jaale kuufɗe Tabital Pulaaku he Mali, njaɓɓike peŋɗe Tabital he dinngiral suudu baaba, ɓe njottinii he maɓɓe bismaango hooreejo ngenndi Mali, ɓe mbii : alaa Pullo gonɗo koɗo he ngenndi Mali, ɓayri ko kayri huufi raƴƴere puɗal Fulɓe, ɓe mbii : yoo Fulɓe ndaro haa tabitina fiɓnde Tabital, woni Kawren Toownen Pulaagu.Honinkooɓe leñol, sagataaɓe Fulɓe yarlitaniiɓe pulaagu e naalankooɓe dariiɓe he jaajnugol pine Fulɓe, nootike he nguu batu he yiɗde yarlitanaade e gollande leñol men, ɓe kollirii ndee yiɗde he hiirde pulaagu. Musiɓɓe Fulɓe, so tawii ko goonga ɗee balɗe jowi, golle toownooje pulaagu mbiɗtaama he majje, jooni ndaaren njeñaandi nguu batu : Ñande 26 e 27/01/2012, wonnoo ko janngude jowe kuule tuuginorde Tabital Pulaaku Winndere e laarde loowdi njuɓɓudi Tabital Pulaaku Winndere no lelnirtee. Ñande 28/01/2012, woni gudditgol jonnde batu Tabital Pulaaku Winndere e jaɓɓaade hoohooɓe leñol men e jaagorɓe ngenndi Mali e peŋɗe garɗe tabitinde pulaaku, tuggude he njamndi 10:00 haa njamndi 12:30, alaa ko nanataa, so wonaa kawren musiden enɗoondiren he ɓamten pulaaku he nduu adunaaru e yarlitanaade ngotaagu ɓiɓɓe leñol men e eeraango wiide yontii nde ɓiɓɓe leñol ngol ndentata he haɓɓere wootere, ɓe laatina pulaaku he ndeer ndee uppeere (balon) leydi, ngol gudditgol timminiraama kufoondiral enɗoondirɓe ŋatiduɓe enndu wooturu, heddii alaa ko uurata so wonaa enɗam pulaagu. Caggal ɗuum wottaa (soƴƴa), fowtinaa seeɗa. He njamndi 15: 00 jagge yiilirde TPW e peŋɗe garɗe e jaɓɓiiɓe ɓiɓɓe suudu baaba he ngenndi puɗal, njooɗii ndaarti toɓɓe keblanooɗe ñande 26 e 27/01/2012, ɗeen ngoonɗinaa, ina jeyaa he ɗeen waylo happu yiilirde TPW. Eɗen nganndi happu yiilirde TPW ko duuɓi tati wonnoo, jooni happu mayre ko duuɓi nayi, so tawii suɓaaɓe ɓee timminii ngun happu eɓe mbaawi wontude duuɓi nayi goɗɗi, kono ɓe ɓennittaa (yawtintaa). Kadi eɗen nganndi ko hooreeɓe cate TPW ngonnoo sukkuɓe hooreejo TPW, kono jooni sukkuɓe hooreejo TPW ngontii ɗiɗo ɓeen ngoni cukko mo fuɗnaange Afrik e mo hirnaange Afrik. Jooni Hooreeɓe cate TPW ko he yiilirde TPW ɓen njeyaa.Caggal ɗuum goomuuji TPW ƴeewitaa, hawraa goomuuji tati mawɗi ɗii yoo keddo, ɗiin ngoni : goomu jannde e goomu pinal e goomu jawdi. Kadi hawraama yoo TPW yuɓɓin ñalaande nagge mawninteende he renndo Fulɓe kala hitaande, caggal ɗuum yeloode (logo) TPW ƴeewtaa hawraa kala ɗerewol tergal yoo nde won heen he mbaadi wonnoondi ndii, kadi hawraama yoo kuule jojjanɗe neɗɗo pirte he Fulfulde, kadi yoo seedee teddungal waɗe okkee sagataaɓe yarlitaniiɓe leñol men, kadi ko he ndeen jonnde hawraa kala peŋgal yoo okke hojomaaji tati. Ñande 29/01/2012, wonnoo ko suɓaade jagge jiilooje yiilirde Tabital Pulaaku Winndere he ndeer duuɓi nayi garooji, ngoon suɓngo ko nih ngo yahri : 1. Hooreejo TPW ko Alhajji Alfaa Aamadu Jallo. 2. Cukko hooreejo mo fuɗnaange Afrik ko : Alhajji Kadiiri Yahyaa. 3. Cukko hooreejo mo hirnaange Afrik ko Mammadu Alasaan Bah. 4. Kolaaɗo kuuɓal ciinoowo golle TPW, hawraa foti wonde ko neɗɗo tamɗo humpito he ngal gollal, ngam oon ko joɓeteeɗo , ko catal Tabital Pulaaku Mali, foti mbo suɓaade. 5. Kolaaɗo kuuɓal TPW, ko Abdul Ajiij Jallo. 6. Kalfinaaɗo booñu, ko Asmaa’u Bari. 7. Kalfinaaɗo jannde e nehdi ko : Aliyyu Baalnde. 8. Kalfinaaɗo pinal ko Buubakar Siisee. 9. Kalfinaaɗo Sukaaɓe e softeende e ɓamtaare ko : Ɗahiiru Ibis.10. Kalfinaaɗo Sato e ngonka weeyo ko : Hammee Wat. 11. Kalfinaaɗo Jokkoondiral ko : Buubakar Baalnde. 12. Kalfinaaɗo jojjanɗe remooɓe e aynaaɓe ko : Iisaa Jallo. 13. Kalfinaaɗo renndo e ɓamtaare rewɓe ko : Maysaratu Bello. Banndiraaɓe tedduɓe, miɗo yaafnoo on sanne, he waasde huɓindaade jagge yiilirde ɗee, kono maa ciimtol kolaaɗo kuuɓal ar laɓɓitina doggol maɓɓe he ɗemngal Faranseere walla he Enngeleere. Jowe sagataaɓe tedduɓe, innde Tabital Pulaaku Winndere wiimtike he ndeer winndere ndee piiw (fofof), kono so cate Tabital njaɓaaka keeɓtinaaka he laamuuji ngenndiiji men, goodal maggal ina ŋakki, ko ɗuum waɗi hooreejo TPW e jagge yiilirde Tabital Pulaaku, ina poti daraade haa laamuuji ngenndiiji men njaɓa cate Tabital Pulaaku, ɗi keɓtina ɗe, ɗe njogoo tuuginorde e ɗerewol jaɓngo (Respisee), mbele eɗe keɓa jojjanɗe majje he ngenndiiji men. Sakiraaɓe tedduɓe, hannde Tabital Pulaaku no wonde fedde golliroore ñaawooje tuuginorde mayre, ko ɗuum waɗi haanaani tergal gootal, nde tesketee ko catal, tawa kadi ngenndi ɗo ngal iwi ɗoo hay catal Tabital Pulaaku alaa ɗoon, walla pelle jeyaaɗe he Tabital Pulaaku keeɓtiniraaɗe innde feere, ɗe gollortaako innde Tabital Pulaaku, teskeede ɗe, ɗe jeyeede ko he Tabital Pulaaku, ɗuum sellaani he ginol Tabital Pulaaku, ɓayri Tabital Pulaaku ko fedde hannde, tee eɗen nganndi pelle hannde gollirta ko ñaawooje tuuginorde majje. Musiɓɓe tedduɓe, ɗum ɗoo ko seeɗa he ciimtol batu Tabital Pulaaku Winndere maa kuuɓal maggol sare saaktee he lowe men, mino on yetta sanne, yoo Geno okku en kawral e paamoondiral, haa toownen pulaagu he nduu adunaaru, on njaaraama. www.peeral.com |
Ndaa binndi men, no w'ee alkule UNESCO, Fulfulde no winndee e majji gila funnaange haa hirnaange.
Janngu les:
Alkule limto Fulfulde:
a, b, ɓ, c, d, ɗ, e, f,
g, h, i, j, k, l, m, n,
ny/ñ, o, p, ŋ, r, s, t, u,
w, y, ƴ, mb, nd, ng, nj.
Peeral yettii ma sanne.
bandiraaBé noyé mbiiDon e waDu gol meenDen e bindi Di nannda e binddi fu
wasalaam monn
Meden torii Geno nde O wallata en haa ardiibe men ben laatoo waawube gollande Fulbe, bamtoden toowen dow, daden yoolaade.