♥♥♥ weltaare ♥♥♥ waaju wonande ka la pullo ♥♥♥ No weltoraa ♥♥♥ Ko fewndii fii LAJ? ♥♥♥ No foti de mi siki ♥♥♥
Najeriya: Joɗɗingol Laamiiɗo Adamawa 12-ɓo PDF Print E-mail

Kɗl: Saajo Bah, Ƴoola, Adamawa.

Nyannde 19/06/2010 lamar mawka yuɓɓinaama ɗoo e nder leydi Najeriya, wonnoo sabaabu mum ko joɗɗingol Laamiiɗo 12-ɓo kam e watulaaɓe muuɗum.

Ɓaawo faatunnde baaba makko e ndee hitaande, mo Alla hinnii, Alh. (Dr) Laamiiɗo Aliyu Musɗafa, Dr Muhammadu Barkinɗo Aliyu Musɗafa toɗɗanooma e mbaadi kuuɓal ngam lomtal Laamu Aadamawa (Laamu ngu Moodibbo Aadama Bah sincunoo e hitaande 1809). Kanko Laamiiɗo Barkinɗo, o fodii semmbingol dental, kawral e ngootaagu yimɓe laamateeri makko ndin fuu ko aldaa e keerol.

Laamiiɗo Adamawa keso on e watulaaɓe mum fuu ɓannginaama nden nyannde e tawtoral koohooɓe leydi tedduɓe wano cukko hooreejo leydi ndin Namadi Sambo, hoorreejo ɓoymaajo, Ibrahiima Baabangida, Sulaɗaan on Sokoto, Dr. Muhammad Saad Abuubakar III, e ko wonaa ɓee ɗoo.

Koohooɓe leyɗe seertuɗe tawtoraama muraadu ndun, gila yimɓe Kamerun, Caadi e leyɗe goɗɗe ɗe limtotaako e nder winndannde wootere. Rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe fuu arno e hoore weltaare e seyo mawngo. Ko ngomnaajo (governor) diiwal Adamawa on, Murtala Nyako wonnoo ko ɓanngini fii laamiiɗo keso on e watulaaɓe mum ɓen. Ɗum waɗi ko e nder nokkuure Poolo, to laamorde diiwal ngal, Ƴoola. Yimɓe nootii e keewal, yimɓe ujunaaje ujunaaje. Si ko goonga min mi meeɗaali yiide wano ɗum ɗoo e nder nguurndam am e nder duungal Afrika.

Woondoore ƴettugol laamu ngun, ko Attorny-General leydi ndin, Kalfinaaɗo Nunɗal leydi Najeriya, inneteeɗo Ibrahima Sheehu Tahir toppitii fewndo Laamiiɗo keso on woondaynoo holla ɗoftaare muuɗum ko yowitii e ardungal laamu ngun.

Laamiiɗo Muhammadu Barkinɗo jibinaama e hitaande 1944, duuɓi jeenay hiddeeko (ado) baaba makko joɗɗineede e laamu o laatoo laamiiɗo 11-ɓo, fewndo njaggu tuubanko en. Ɓadike duuɓi 60 gila joɗɗinde laamiiɗo waɗaa e ndee nokkuure ɗoo tigiri (Poolo), sabu baaba makko neeɓuno e laamu fodde duuɓi 57.

Dr Muhammadu Barkinɗo ko ganndo mawɗo, himo mari MCIT (London), M. Sc (St. Clements University), PhD Management (St. Clement University).

O gollii e laamu Najeriya e nder gollirɗe seertuɗe, gollirɗe toowɗe, wano Nigeria Customs Service (Lagos) 1969, Nigerian Port Authority, 1973 (Lagos) ngal gollal makko hino yaajunoo haa tokkondiri e Port Hamburg nder Dotsland, Port Genoa nder Itali… Ko non non o golliri e nder leydi ndin haa yaaji, mi waawaa ɗum limtude ɗoo.

Ko kanko woni afo on ka baaba makko. O toɗɗanooma wonugo Cirooma (gootal e golle ɓadiiɓe laamiiɗo) e hitaande 1980, o tabiti e nden gollirde haa nyannde 18/03/2010 nde baaba makko maaynaa (faatii).

Laamiiɗo keso on na anndiraa nunɗal, laaɓal, mo gikku moƴƴungu, waawɗo ardungal.

E yeewtere makko nden, nyannde joɗɗingol mo o holliti yimɓe ɓen yo ɓe hebilo fii yiigol Adamawa hino laatoo laamorde Najeriya wonande kala ko yowitii e jannde e ganndal. O wii ta yimɓe ɓen salo jaɓɓagol pehe e miijooji kesi nawrooji leydi ndin yeeso, malla tafugol laawi kesi ɗi teknik ɓamtooji renndooji men ɗin, o wii yimɓe ɓen hino haani jonnindirde juuɗe, ɓe jokka enɗam haa ɓe waawa dartaade caɗeele fewndiiɗe ɗen e caɗeele arooje ɗen. Ɓe tiiindora ɗe pellital e hoolaare. O anndintini wonde Laamiiɗo faatiiɗo on, baaba makko, Dr Aliyu Musɗafa, hino yeɗanoo munyal, hakkiilo e semteende, ko ɗum waɗi yimɓe ɓen hino yiɗunoo mo sanne sanne, hino teddini mo, wonaa e nder laamateeri makko ndin tan, ko e nder Najeriya e yaasi muuɗum fuu.

E on tuma, Ngomnaajo Adamawa on, Murtala Nyaako, holliti wonde toɗɗagol Dr Muhammadu Barkinɗo e dow Laamteeri Aadmawa ndin immorde e ardiiɓe laamuuji finaa-tawaa ɗin, ko e hoore ngootaagu laatinoo, ɓe fuu maɓɓe ɓe weltori toɗɗagol mo, sabu gikku makko moƴƴungu, e tawde himo haanidi e muuɗum, ndee toɗɗannde laatike jaɓaande e nder leydi ndin fow. Ngomnaajo on heɓɓitii wii, ngardiigu makko ngun semmbinay laamiiɗo keso on, waɗta yila e laamiiɓe finaa-taawaa leydi ndin, ngam ƴelltugol pinal yimɓe ɓen sabu ko kanɓe woni reenooɓe ɗin finaa-tawaaji, ko kanɓe woni doosɗe dental e ngootaagu leydi ndin.

Peeral yahduno e imminaaɓe Radio Gotel (Gootel) ngam ommboyde lamar (ceremony) kan wano no ɓe innirta non e nder Fulfulde Najeriya malla boo Fulfulde fuɗnaange. Muraadu ndun fuɗɗii gila bimmbi law hedde njamndi 08:00 haa njamndi 03:00 nyalawma, si yimɓe fuɗɗi saakitaade yalta e nder Poolo. Kono haa ndeya nyannde muuɗum muraadu ndun hino jokkaa, gila e jaɓɓotooɓe, e doginooɓe pucci, e lamlamɓe aruɓe hiwragol Laamiiɗo maɓɓe keso on.

Peeral e Radio Gootel fuu hino weltanii Laamiiɗo Barkinɗo hino toranoo mo Alla yo laamu makko nyiiɓu e jam, o heɓa jam, o ardoo e jam, o nafa laamateeri makko ndin fow.

Yeeso Peeral addanay on seeɗa e taariika diiwal Adamawa, si Alla muuyii.

www.peeral.com

 

Add your comment

Your name:
Subject:
Comment:
  The word for verification. Lowercase letters only with no spaces.
Word verification:
leppi e jubaade.jpg

Polls

Hol miijo mon e janngude Fulfulde heɓa njoɓdi?
 

Janngooɓe Peeral

We have 6 guests online

Yillotooɓe Peeral.com

Yilliiɓe lowre nden
mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterHannde351
mod_vvisit_counterHanki996
mod_vvisit_counterYontere nden3220
mod_vvisit_counterƁennunde nden5277
mod_vvisit_counterLewru ndun7116
mod_vvisit_counterƁennundu ndun20638
mod_vvisit_counterGila sosaa568786
Copyright © 2012 Peeral.com - Peeral Media Foundation. All Rights Reserved.
Foddeeji fuu woodanii Peeral Media Foundation - Email: jaayndepeeral@gmail.com - Tel: +31 621 698 925
© Foddeeji fuu woodanii Peeral Media Foundation All Rights Reserved - Email: jaayndepeeral@gmail.com Tel: +31 621 698 925